Green Energy Fair: Sve veći jaz između potreba i potrošnje struje

U Hrvatskoj nitko nije pokrenuo ozbiljnu raspravu kako će se izgraditi proizvodni kapaciteti koji će u perspektivi zadovoljiti sadašnje potrebe za električnom energijom, pri čemu sada 30 posto tih potreba godišnje podmirujemo iz uvoza, istaknuto je u srijedu, tijekom Green Energy Faira 2026. 

Green Energy Fair 2026. sajam je zelene energije, koji je postao jedno od ključnih mjesta susreta ekosustava obnovljivih izvora energije, uključujući obnovljive izvore energije, baterijsku pohranu, e-mobilnost i dugoročne regionalne strategije energetske tranzicije.

Na pitanje kako energetsku tranziciju pretvoriti u poslovnu priliku a ne dodatni trošak te što trebaju učiniti kompanije, a što država, predsjednik Uprave Grupe Končar Gordan Kolak rekao je da Hrvatska nema dostatne količine električne energije te da svake godine uvozimo 30 posto električne energije. 

- Pitanje je samo hoćemo li sutra uvoziti više ili manje. Nisam primijetio da se netko jako zabrinuo zbog toga što svake godine uvozimo 30 posto električne energije niti sam primijetio da je netko pokrenuo ozbiljnu raspravu na nekoj razini da krenemo razmišljati o tome kako ćemo izgraditi proizvodne kapacitete koji će u perspektivi zadovoljiti te potrebe koje imamo danas. O budućim potrebama da ni ne govorim, rekao je Kolak, dodavši da će potrebe za električnom energijom, uslijed ubrzane elektrifikacije, biti sve veće. 

Taj jaz između potreba i onoga što trošimo bit će sve veći ako se ne krene graditi potrebna infrastruktura, kazao je Kolak. Po njemu, projekt Pantheon treba se gledati kao dio te infrastrukture, pod uvjetima da svaki dionika odradi ono što se dogovori. Pantheon je, tvrdi, strateški projekt, koji će biti odrađen u dvije godine, u dijelu koji će raditi Končar.

Upitao je zašto Europa i dalje snažno radi na uvozu ugljikovodika, kazavši da se taj kontinent, pa tako i Hrvatska, odavno trebala okrenuti prema drugim izvorima energije. Nije siguran u to koliko se brzo može napraviti tranzicija prema zelenim energijama, da bismo počneli koristiti onu energiju za koju imamo neke izvore.

- A jedini izvori kojima Europa raspolaže su obnovljivi izvori energije. Danas više nitko ne priča o klimatskim promjenama, ali sve više pričamo o energetskoj samodostatnosti, sigurnosti, održivost i sl., zaključio je Kolak. 

Ina planira širiti mrežu solara i vjetroelektrana

Predsjednica Uprave INE Zsuzsanna Ortutay rekla je da se energetska tranzicija neće moći dogoditi bez te kompanije, koja je inače jedan od najvećih potrošača električne energije u Hrvatskoj. Spomenula je da INA, uz ostalo, ima tehnologiju, znanje i sve što je potrebno za zelenu tranziciju, odnosno nultu emisiju do 2050. godine.

- Da, mi smo veliki potrošač električne energije u Hrvatskoj, ali to je samo manji dio naše kompletne potrošnje energije, navela je Ortutay. Naime, istaknula je da INA koristi veliki miks različitih energenata, uz ostalo prirodni plin i druge izvore energije. Taj energetski miks nastoje koristiti na najučinkovitiji mogući način. 

Uz trenutne solarne kapacitete kojima se kompanija koristi, planovi su širiti tu mrežu solara, ali i vjetroelektrana. S druge strane, kazala je, u sljedećem razdoblju od pet do deset godina neće razmišljati o investiranju u geotermalnu energiju.

Cemex planira 18 megavata struje iz solara 

Član Uprave Cemexa Marijan Vuko kazao je da je njegova tvrtka također veliki potrošak električne energije, među vodećima u RH sa 145 gigavat sati koliko troše godišnje. To im je, naglasio je, najveći trošak i rade sve da ga smanje.

- Zadnjih nekoliko godina smo počeli investirati u vlastite solarne elektrane, one su postavljene na 28 naših objekata, ukupno 6,4 megavata, čime je pokriveno samo šest posto naših potreba za električnom energijom. U fazi izgradnje je još solarnih elektrana na devet objekata, istaknuo je Vuko. Kada završe sve planirane objekte imat će 18 megavata iz solara, što će im pokriti od 17 do 18 posto vlastite potrošnje. 

Govoreći o izazovima energetske tranzicije za naše poduzetnike, potpredsjednica HGK Marija Šćulac rekla je da je ta tranzicija u jednom trenutku definitivno izazov domaćoj prerađivačkoj industriji budući da se, pogotovo energetski intenzivna industrija, suočava s visokim cijenama energija.

Naglasila je da je zadnjih šest godina cijena električne energije za poduzeća porasla 120 posto, a što utječe i na povećanje troškove.