Hrvatska ima priliku postati plinsko čvorište Europe, ali cijene ostaju izazov

Plin je sve skuplji, a Europa se priprema za prekid uvoza ruskog plina. Hrvatska zasad nema problema s opskrbom, a promjene na tržištu mogle bi joj otvoriti i prostor za novu ulogu u europskoj energetici. Može li Krk postati jedno od ključnih mjesta za opskrbu plinom u regiji?

Energetska slika svijeta se mijenja. U takvim okolnostima Hrvatska je pred dvostrukim izazovom – zadržati stabilnu opskrbu i iskoristiti promjene na tržištu za jačanje svoje energetske pozicije.

- Zaista imamo dobru izgrađenu plinsku infrastrukturu, imamo LNG terminal, imamo domaću proizvodnju koja pokriva oko 30-ak posto domaće potrošnje. Imamo skladište. Sve preduvjete da imamo sigurnu opskrbu plinom u RH, rekao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

S 1. listopadom hrvatsko skladište plina Okoli zapunjeno je 85 posto, što je znatno više od europskog prosjeka od 72 posto. Sama opskrba ne zabrinjava, ali problematične su cijene plina, a one su na svjetskim burzama porasle zbog stanja na Bliskom istoku.

- Mi smo sada u razdoblju cjenovnog pritiska i te cijene će još neko vrijeme biti relativno visoke. Za ilustraciju zemni plin je u siječnju iznosio od 22 do 27 eura po megavatsatu, sada se cijena vrti oko 80 eura po megavatsatu, rekao je energetski stručnjak Ivan Brodić.

Unatoč cijenama, potrošnja energije u svijetu nastavlja rasti.

- Gledamo to iz perspektive cijelog energetskog miksa i gdje tu plin zauzima jedno stvarno ključno mjesto. LNG terminal nam je otvorio šarolike izbore za uvoz, a imamo i neka svoja vlastita polja, no onaj najvažniji element je utrostručenje proizvodnje i potrošnje energije do 2040. na svjetskom nivou, izjavio je Boris Miljavac, predsjednik Uprave tvrtke Siemens Energy Croatia.

Zahvaljujući povećanju kapaciteta LNG terminala i dobroj infrastrukturi Hrvatska vrlo dobro stoji, a 1. siječnja sa zabranom uvoza ruskog LNG-a otvaraju joj se nove prilike.

- Trenutačno dvadeset posto LNG-a dolazi iz Rusije. Tek krajem iduće godine zabranu uvoza ruskog plina kopnenim putem gdje će biti najizloženije Mađarska i Slovačka, tako da Hrvatskoj se pruža velika prilika u ovim okolnostima u narednoj godini, dvije da postane plinsko čvorište, odnosno plinski hub pa možda se razmotri i osnivanje burze plina u Hrvatskoj, naveo je Marko Blažević, direktor Sektora za razvoj plinskog poslovanja u HEP Trgovini.

U LNG-u Hrvatska kažu da brojevi kojima barataju dovoljno govore o njihovoj poziciji.

- Već smo sad regionalni hub s obzirom na to da negdje oko milijardu, jednu i pol milijardu vrijednosti plina imamo spremno za izvoz van RH, to će u budućnosti još malo i porasti tako da mislim da smo se mi već sad u potpunosti pozicionirali na energetskoj karti Europe, rekao je Ivan Fugaš, direktor tvrtke LNG Hrvatska.

Europa traži nove izvore plina, a Hrvatska već ima otvorena vrata prema svjetskom tržištu. Koliko će od toga profitirati, tek će se pokazati.