'Pretplata na domaće proizvode kao rješenje problema visokih cijena hrane'

Pokretač "Grunteka" Tino Prosenik smatra kako problem visokih cijena hrane nije samo u trgovcima te da važnu ulogu imaju politika, poljoprivredna strategija i potrošačke odluke. Hrvatska može iskoristiti neiskorištene resurse – zemljišta ima dovoljno, ali potrebno je osigurati ulaganja i podržati proizvođače, kaže.

Problem nije samo u trgovcima, nego i u našim navikama

Tino Prosenik istaknuo je kako rast cijena hrane u Hrvatskoj nije isključivo posljedica odluka trgovačkih lanaca, nego i dugogodišnjih potrošačkih navika.

- Navike ljudi definiraju kako će se razvijati tržište, kako će se postrojiti proizvodni i distributivni kanali. Trenutna situacija rezultat je naših odluka u prošlosti, a ne isključivo odluka direktora trgovina, naglašava Prosenik.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se desetljećima više oslanjala na trgovinu, nego na proizvodnju hrane, što je dovelo do neravnoteže u sustavu.

Jedan čovjek proizvodi hranu, dok četvorica njome trguju

- Kada usporedimo broj ljudi zaposlenih u proizvodnji hrane s brojem zaposlenih u trgovini, dolazimo do situacije u kojoj jedan čovjek proizvodi hranu, dok četvorica njome trguju. Dugoročno, to nije moglo završiti drugačije, objašnjava.

- Ako gledamo samo kratkoročno, logično je da kupujemo ondje gdje je jeftinije. No kada se cijelo tržište navikne na jeftine uvozne proizvode, domaća proizvodnja slabi, a s vremenom postajemo ovisni o vanjskim dobavljačima. Oni tada odlučuju po kojoj ćemo cijeni plaćati esencijalne proizvode bez kojih ne možemo, upozorava.

Taktika "gdje je jeftinije" nanosi dugoročnu štetu

Kada se jednom tržište preusmjeri na uvoz jeftinije robe, trgovački lanci prepoznaju priliku i sve više uvoze jeftine proizvode, često lošije kvalitete. No, kako potražnja raste, tako se cijene postupno podižu.

- Iako uvoz na prvu može izgledati kao rješenje, trgovina je daleko lakša i manje rizična od proizvodnje. Investicije u poljoprivredu su velike, povrat dugotrajan, a sve ovisi o brojnim faktorima poput vremenskih prilika. Zato se trgovci prirodno okreću jednostavnijem modelu – naručiti i prodati tonu robe, umjesto da ulažu u dugoročni razvoj domaće proizvodnje, zaključuje Prosenik.

Gruntek – inovativni model pretplate na domaće proizvode

Prosenik ističe da zamrzavanje cijena hrane nije dugoročno rješenje, nego samo privremena mjera koja ne rješava uzroke problema. Kaže: "To je kao da kada ponestane nafte, ljudima date kapute da se zagrnu. Lijepa gesta, ali nema veze s pravim rješenjem problema."

Iako podržava svaku akciju koja potrošače osvještava o problemima, smatra da bi u Hrvatskoj situacija bila mnogo bolja kada bi se konzumirala domaća hrana. "Bojkot trgovina i snižavanje cijena mogu donijeti kratkoročne rezultate, ali ključno je shvatiti gdje leži uzrok problema", kaže.

Njegov start-up Gruntek, koji puni pet godina, nudi potpuno drugačiji pristup prehrambenim navikama – pretplatu na domaće proizvode.

"Promjena navika ključna u razvoju proizvodnje i smanjenju cijena"

- Ljudi su se naviknuli impulzivno kupovati, gledaju što je na akciji i to kupuju, ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama. S druge strane, pretplata znači dugoročnu posvećenost – kada se na nešto pretplatite, ulažete u to, vežete se uz proizvodnju i osiguravate stabilnost domaćim proizvođačima, objašnjava Prosenik.

Prema njegovoj viziji, kada bi Hrvati masovno prihvatili pretplatu na domaće proizvode, dogodila bi se velika promjena - domaći proizvođači napokon bi imali sigurnost i mogli bi planirati proizvodnju, umjesto da ovise o trgovačkim lancima i uvoznoj konkurenciji. 

Gruntek već hrani 1% Zagreba, mogućnosti rasta su goleme

- Unatoč uspjehu, Gruntek se i dalje smatra start-upom jer još nije dosegnuo razinu stabilnosti. Moramo i dalje gurati, rovati i rasti. To je jedini način da domaća proizvodnja opstane u današnjim tržišnim uvjetima, zaključuje Prosenik. Tvrdi kako njegov model pokazuje da promjena prehrambenih navika može biti ključan faktor u razvoju domaće proizvodnje i dugoročnom smanjenju cijena hrane u Hrvatskoj.

Iako se često govori o problemu prehrambene sigurnosti u Hrvatskoj, Tino Prosenik tvrdi da potencijal domaće proizvodnje nije ni blizu iskorišten: "Imamo puno više zemljišta nego što nam treba. Rast je neograničen." Zagreb je dom više od 200.000 kućanstava, a trenutačno se s gruntova hrani oko 1% stanovnika glavnoga grada. To znači da se iz sustava poput Grunteka trenutačno opskrbljuje između 8000 i 9000 ljudi.

- U sadašnjim kapacitetima čak niti ne koristimo svih 20 hektara koje imamo na raspolaganju. No ako ovaj 1% Zagreba postane primjer kako bi stvari trebale funkcionirati, onda postoji šansa ne samo za rast, već i za stvaranje većih, sličnih projekata, kaže Prosenik. Smatra da lokalna proizvodnja hrane može postati ključan faktor u stabilizaciji cijena i smanjenju ovisnosti o uvozu. Model pretplate na domaće proizvode mogao bi donijeti sigurnost proizvođačima i poboljšati prehrambene navike građana.

Više pogledajte u razgovoru: