Inflacija zamjetno posustaje, cijene hrane usporavaju, no građani i dalje negoduju. Hrana je u posljednje četiri godine poskupjela čak 37 posto, a pojačan uvoz poljoprivrednih proizvoda nastavlja se i ove godine. Što možemo očekivati i koji su najveći izazovi u proizvodnji i maloprodaji hrane?
Hrvatska je samodostatna jedino u proizvodnji žitarica i uljarica, a najviše uvozimo meso, mlijeko, voće i povrće. Veću produktivnost proizvođačima jamči i šest novih logističko-distributivnih centara.
- Mi gradimo najveći logistički centar u Hrvatskoj s najmodernijom tehnologijom za skladištenje, što bi moglo rezultirati smanjenjem potrebe za radnom snagom i realno se može očekivati stabilizacija cijena, rekao je upravitelj proizvođačke organizacije JabukaHR Luka Cvitan.
Urod jabuka u EU 30 posto manji, loše se piše i proizvođačima jaja
Urod jabuka na europskom tržištu mogao bi biti čak 30 posto manji, dijelom i zbog klimatskih promjena. Loše se piše i našim proizvođačima jaja.
“Nekontroliran uvoz čini svoje i guši jednog po jednog proizvođača. U pet godina propalo je šest proizvođača s kapacitetom od 500 tisuća koka i to je razlog da su cijene nešto više.”
Marijan Lukač, vlasnik tvrtke za proizvodnju jaja
Uvoz hrane raste pet puta brže od izvoza
Uvoz hrane raste nam pet puta brže od izvoza i takav trend treba zaustaviti.
- Meso i mlijeko nam čini 35 posto vanjskotrgovinskog deficita, a s druge strane, što je apsurdno - izvozimo uljarice i žitarice koje nam u suficitu čine više od 90 posto, objasnio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
I klimatske promjene itekako utječu na slabe prinose i nisku dobit naših poljoprivrednika.
- Ova godina je zbog teških klimatskih uvjeta izrazito loša za proizvodnju hrane, bit će malo kultura koje će dostići proizvodnju od prethodnih godina i nadamo se da se to neće odraziti na cijenu hrane, rekla je konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.
Mnogi izazovi pred proizvođačima
Pred proizvođačima je očito mnogo izazova.
- Dobro je da se krenulo u izgradnju silosa kako se žitarice ne bi izvozile, a uvozio kruh, ali činjenica je da moramo napraviti potpuni zaokret u našoj poljoprivrednoj proizvodnji, da je povežemo sa prehrambenom i prerađivačkom industrijom i kako bi prestali izvoziti sirovinu, a uvoziti gotove proizvode, upozorila je saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Iz europskog proračuna našoj je poljoprivredi namijenjeno nemalih pet milijardi eura, šteta što se rezultati ulaganja u održivu i konkurentnu proizvodnju još ne vide.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!