GSV raspravio zakone o neprijavljenom radu i potrošačkim kreditima

Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) je na sjednici raspravilo prijedlog izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te nacrt prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima, pri čemu su partneri postigli načelnu suglasnost, uz podijeljene stavove oko "crnih lista" i kazni.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je kako su izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada pozitivan iskorak nakon tri godine primjene zakona u praksi, prikupljenih podataka te pokazatelja iz područja rada.

- Donijeli smo ovaj zakon s ključnim ciljem namjere, u prvom redu, sankcioniranja recidivista. Smatramo da može doći u svakom sustavu, i kod svakoga tko radi, do pogreška, ali ako se ponavlja, onda da nije pogreška, izjavio je Ružić nakon sjednice.

S druge strane, dodao je, želja im je bila zaštititi radnike i njihova prava, sačuvati radna mjesta te poslodavcima osigurati poticajno poslovno okruženje.

Podsjetio je kako prve dvije sankcije za utvrđeni neprijavljeni rad ostaju iste, dok se za treći prekršaj uvodi nova kazna od 8000 eura po neprijavljenom radniku, uz automatsku prijavu radnika na puno radno vrijeme.

- Smatramo da je ova razina kazne primjerena za treći put s obzirom na to da su turizam i trgovina, dakle uslužne djelatnosti, naša grana, istaknuo je ministar.

Naveo je kako je jedan od ciljeva da kazna bude i preventivna i pravična te da izmjene zakona budu vezane uz radne dozvole i usklađene sa Zakonom o strancima.

- Također, ova tzv. crna lista nudi mogućnost da ne bude samo vezana za domaće i strane radnike, već da se ona, što se tiče poslodavaca, veže u budućnosti i za neke druge stvari poput javne nabave i prijave na EU fondove - dakle poticajna ili penalizacijska mjera za uvođenje dodatnog reda i transparentnosti u sustav poslovanja, poručio je Ružić.

Ministar je potvrdio očekivanje da će se sve odviti prema planu kako bi zakon s primjenom mogao krenuti polovicom lipnja, istaknuvši kako se u njegovu izradu išlo kompromisno.

HUP pozdravio oba zakona

Predsjednik GSV-a i član Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivan Mišetić rekao je da je sastanak pokazao visoku razinu suglasnosti i tolerancije među socijalnim partnerima, iako se ne slažu u cijelosti oko pojedinih tema.

- U kontekstu interesa HUP-a i jedan i drugi zakon je pozdravljen i prihvaćen u svojim načelnim stavovima, uz želju da se možda u budućnosti neki detalji riješe, poručio je.

Kod potrošačkih kredita, naveo je, postoje primjedbe zbog mogućih komplikacija u telekomunikacijskoj i ICT industriji, dok je po pitanju neprijavljenog rada i crnih lista ponovio kako je HUP zadovoljan napretkom u ovom prijedlogu zakona.

- Svaka penalizacija je funkcija odvraćanja, ponavljanja takve nedopuštene djelatnosti. Osobno dolazim iz jednog društva koje je veliko po broju zaposlenih i ne vidim nikakvog razloga zašto bi netko zatajio da nekoga ima zaposlenog. Veći je rizik za poslovanje ne imati prijavljenog radnika, nego imati, pojasnio je.

Dodao je kako je kazna od 8000 eura primjerena te napomenuo kako se ona uvijek može i povećati ako se primijeti da nije učinkovita.

Sindikatima su sporni prijedlozi koji se tiču crnih lista i kazni

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Dražen Jović rekao je kako će sindikalne središnjice imati dodatno mišljenje po pitanju suzbijanja neprijavljenog rada.

- Smatramo da ima kvalitetnih, dobrih, socijalno osjetljivih poslodavaca i to nam nije sporno, također nam nije sporno da se donese Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, ono što nam je sporno su određeni prijedlozi koji se tiču crnih lista i kazni. Mislimo da je tu napravljen jedan propust, previd, da se u biti na neki način nisu sve mogućnosti iscrpile koje bi dovele do promjena, istaknuo je.

Upozorio je da predložene kazne nisu dovoljno odvraćajuće i da se njima šalje loša poruka.

Naime, novi prijedlog omogućuje poslodavcima da izbjegnu upis na crnu listu ako kaznu plate u roku od osam dana, i to u iznosu od dvije trećine kazne, a na crnoj listi će završiti tek nakon trećeg prekršaja.

- Nama će se sada dogoditi, ako stupe ovakve odredbe zakona, da ćemo imati smanjivanje tih lista. Znamo da je 5. svibnja bilo 676 poslodavaca na crnim listama, taj će se broj rapidno smanjiti ili će se brisati, ali to ne znači da smo mi spriječili bilo sivo ekonomiju, bilo neprijavljeni rad, upozorio je Jović.

Naveo je kako je nemoguće da isti poslodavac istu grešku napravi dva puta, a kamoli tri, pa su išli s ciljem da te kazne budu puno veće i više odvraćajuće, ali pri tome je dodao kako mogu podržati prijedlog da poslodavac bude na crnoj listi godinu dana umjesto šest.