HNB blago revidirao prognoze gospodarskog rasta i inflacije

Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijim makroekonomskim projekcijama objavljenima u četvrtak blago je naviše revidirala prognozu rasta inflacije u ovoj godini, a naniže procjenu rasta realnog BDP-a, u oba slučaja za 0,2 postotna boda.

U odnosu na projekcije iz prosinca prošle godine, inflacija bi tako u prosjeku mogla iznositi 3,7 posto, a gospodarski rast 3,2 posto, vidljivo je iz sažetka proljetne makroekonomske projekcije HNB-a.

Kako ističe HNB, nakon što se prošle godine rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8 posto, u 2025. i 2026. mogao bi u prosjeku usporiti na približno tri posto. Pritom bi domaća potražnja mogla nastaviti snažno podupirati rast realnog BDP-a, ali uz manji doprinos nego 2024. godine.

Središnja banka procjenjuje i da bi početak ove godine mogla obilježiti stagnantna kretanja gospodarske aktivnosti, poglavito zbog slabljenja osobne potrošnje, što je, pak, povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače.

- Takva bi kretanja, međutim, trebala biti privremenoga karaktera te se u nastavku projekcijskog horizonta očekuje da bi osobna potrošnja mogla ponovno ojačati, ali bi tekući rast ipak mogao biti slabiji nego u 2024. zbog očekivanog usporavanja rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava, stoji u HNB-ovoj analizi.

Povećanje vojnih rashoda pozitivan rizik 

Kada je riječ o rastu investicija, on bi također mogao usporiti nakon što je tri godine u prosjeku bio dvoznamenkast, ali bi i dalje mogao ostati solidan, ako se uzmu u obzir jačanje doprinosa fondova EU-a i tržišna očekivanja o poboljšanju uvjeta financiranja.

Osim toga, navode iz HNB-a, projicirano jačanje vanjske potražnje, iako slabije nego što se prije očekivalo, pridonijet će daljnjem oporavku izvoza robe i usluga. Pritom bi rast izvoza usluga mogao biti razmjerno blag s obzirom na visoku razinu izvoza turističkih usluga i pogoršanje cjenovne konkurentnosti. U skladu s usporavanjem rasta domaće potražnje i rast ukupnog uvoza mogao bi se usporiti, ali bi doprinos neto inozemne potražnje mogao ostati negativan.

Rizici vezani uz rast realnog BDP-a čine se blago negativnima, a to je poglavito povezano s izraženim geopolitičkim napetostima. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi pozitivno utjecati na gospodarski rast, napisali su iz HNB-a.

I dalje se očekuje postupno usporavanje inflacije

Razlozi podizanja prognoze rasta ukupne inflacije u 2025. za 0,2 postotna boda, na 3,7 posto, i za 0,1 postotni bod u idućoj godini, na 2,6 posto, leže u višem očekivanom rastu cijena energije i temeljne inflacije, dok bi, procjenjuju iz HNB-a, inflacija cijena hrane mogla biti malo niža u odnosu na ono što se očekivalo u prosincu.

Iako je projekcija inflacije revidirana blago naviše u odnosu na prosinačku projekciju, iz središnje banke, kako je i vidljivo, nadalje očekuju postupno usporavanje inflacije kroz projekcijski horizont.

Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2 posto u 2025., s 4,8 posto u 2024. Usto, usporavanje ukupne inflacije moglo bi u manjoj mjeri odražavati smanjenje prosječne godišnje inflacije cijena hrane. Nasuprot tomu, napominju iz središnje banke, prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla bi u 2025. znatno ubrzati, uglavnom kao rezultat administrativnog povećanja cijena plina, električne i toplinske energije potkraj prošle i početkom ove godine.

Rizici vezani uz inflaciju ocjenjuju se uravnoteženima, ali i dalje naglašenima, pa tako rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, dok bi inflacija mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena, kažu iz HNB-a.

Daljnji rast zaposlenosti i plaća

Iz središnje banke ističu i da je tržište rada u Hrvatskoj i nadalje robusno, stoga se u 2025. godini očekuje nastavak rasta zaposlenosti, no slabijeg intenziteta, uz pad stope nezaposlenosti ispod pet posto i usporavanje rasta plaća. Zaposlenost bi tako u 2025. mogla porasti za 2,5 posto, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi iznositi 4,7 posto, dok bi prosječna nominalna bruto plaća mogla porasti za 8,5 posto, a realna za 5,5 posto, prognoze su HNB-a.

Daljnje pogoršanje salda tekućeg i kapitalnog računa

Nakon što se pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance već primjetno smanjio u 2024. godini, u projekcijskom se razdoblju očekuje daljnje pogoršavanje, upozoravaju iz HNB-a te navode da tomu najviše pridonose nepovoljna kretanja u razmjeni usluga, s obzirom na slab rast prihoda od turizma i zamjetno ubrzanje rasta rashoda, odnosno turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu.

- Nastavak pogoršavanja salda uglavnom bi mogao proizlaziti iz razmjene robe i usluga zbog očekivanoga bržeg rasta domaće potražnje u odnosu na inozemnu. Pritom bi pogoršanje moglo biti najvidljivije u razmjeni turističkih usluga. Također, očekuje se daljnji rast rashoda na računu dohodaka, ponajprije zbog rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, napisali su HNB-ovi analitičari.

Pogoršanje globalnih gospodarskih očekivanja

Iz HNB-a su upozorili i da su se globalna gospodarska očekivanja pogoršala zbog rastućeg protekcionizma i geopolitičke nestabilnosti, pri čemu bi se uvođenje carinskih mjera američke administracije moglo negativno odraziti na gospodarsku aktivnost diljem svijeta, a ponajviše u Kini, Meksiku i Kanadi zbog njihovih snažnih trgovinskih veza sa SAD-om.

- Mogući dodatni globalni cjenovni pritisci ovisit će i o protumjerama kojima će trgovinski partneri SAD-a odgovarati na uvedene carine, kažu iz HNB-a. Tako je i očekivani gospodarski rast europodručja u tekućoj godini smanjen za 0,2 postotna boda, a negativni rizik upravo predstavlja američko uvođenje carina na uvoz europskih proizvoda.

Inače, danas je Europska komisija najavila da će od travnja uvesti carine na američku robu u vrijednosti od 26 milijardi eura, uzvrativši na američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a koje su stupile na snagu jučer. Plan Komisije, među ostalim, obuhvaća aktiviranje suspendiranih carina na proizvode poput bourbon viskija, ali i nove namete na proizvode poput drugih vrsta alkoholnih pića te šminke i eteričnih ulja.