16:53 / 31.03.2022.

Autor: Hina/HRT/D.S.

HNB prvi put podignuo bankama stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala

Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna banka

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je da je podignula stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala bankama s 0 na 0,5 posto zbog nastavka kumulacije cikličkih sistemskih rizika u uvjetima oporavka gospodarstva od koronakrize, rasta cijena stambenih nekretnina i jačanja kreditne aktivnosti, a njezina primjena počinje od kraja ožujka 2023. 


Protuciklički zaštitni sloj kapitala varijabilni je makrobonitetni kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja i tako smanjiti rizici za stabilnost financijskog sustava, a u Hrvatsku je uveden 2015. i otada je za sve kreditne institucije iznosio 0 posto.


Sada prvi put HNB podiže tu stopu, i to na 0,5 posto za drugo tromjesečje 2023., ocijenivši da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj fazi financijskog ciklusa, kada raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. 


- Kao odgovor na nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika, a osobito rasta cijena stambenih nekretnina, HNB je donio odluku o podizanju stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku s 0 na 0,5 posto, s primjenom od 31. ožujka 2023. Cilj je mjere osigurati pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize, ističu iz HNB-a. 


Navode pritom da su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju 2021. porasle za 9 posto na godišnjoj razini, što je i dalje više od rasta dohotka ili troška najma, pa se nastavljaju odvajati od ekonomskih fundamenata.


Nadalje, ističu da su ukupni krediti privatnom nefinancijskom sektoru nastavili rasti, ponajprije zbog kreditiranja kućanstava. Uz snažan rast stambenih kredita za 9 posto, što je znatno iznad dugoročnog prosjeka, oporavlja se i nenamjensko kreditiranje potrošača, premda niske kamatne stope teret otplate duga održavaju na niskoj razini.


Višegodišnja tendencija smanjivanja kamatnih marži banaka, koje su se smanjile na dosad najnižu razinu, upućuje na mogućnost sve većeg podcjenjivanja rizika. Dodatno, smanjuju se ispravci vrijednosti u bilancama kreditnih institucija, što također može upućivati na pogrešno vrednovanje rizika. Konačno, smanjuje se i udio kapitala u imovini zbog bržeg rasta imovine od kapitala kreditnih institucija.


Budući da na razini sustava, banke sada raspolažu znatnim viškom kapitala iznad trenutnih regulatornih zahtjeva, dodatni kapitalni zahtjevi ne bi se trebali snažnije odraziti na ponudu i uvjete odobravanja kredita kao ni na kamatne stope, procjenjuju u HNB-u.


Navode i da izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti.


Iz HNB-a još kažu da će u ulozi nadležnoga makrobonitetnog tijela nastaviti redovito pratiti gospodarska i financijska kretanja i daljnju evoluciju sistemskih rizika, kako bi po potrebi pravodobno prilagodili ovu ili eventualno primijenili druge mjere makrobonitetne politike iz svoje nadležnosti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!