Horvat: Krizni sentiment jači je od stvarne slike gospodarstva

Svjetska tržišta i dalje su pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, od američkih izbora i kretanja kamatnih stopa do novih napetosti na energetskom tržištu nakon događaja na Arapskom poluotoku. O tome kako se ti procesi odražavaju na Europu i Hrvatsku, što očekivati od tržišta te kakvi su izgledi domaćeg turizma, u Financijskim minutama govorio je poduzetnik i konzultant u industriji financijskih usluga Milan Horvat.

Govoreći o očekivanjima nakon američkih izbora, Horvat ističe da povratka na staru „normalu“ nema te da će se tržišta morati prilagođavati novom okruženju.

- Stara mudrost kaže da se ništa ne vraća na početak, kao što i rijeka uvijek donosi novu vodu. Tako se ništa ne vraća u „tu normalu“, nego se nastavlja u novom okruženju, istaknuo je. Što se tiče američkih izbora, trenutačno je vrlo volatilno kada je riječ o burzovnim cijenama, iako je indeks volatilnosti VIX relativno nizak, a u pravilu pred izbore raste, rekao je Horvat.

Dodaje da bi tržišta do izbora mogla ostati podložna izraženijim oscilacijama, uz mogućnost korekcije, dok temeljni gospodarski pokazatelji zasad ostaju stabilni.

- Očekuje se još veća volatilnost, a dio tržišta i dalje smatra da je tijekom listopada, prije samih izbora, moguća veća ili manja korekcija. To ne bi bilo neobično s obzirom na sadašnja kretanja, u kojima indeksi jedan dan rastu jedan do dva posto, a već sljedeći bilježe pad. Unatoč tome, u osnovi i dalje blago rastu, što pokazuje da je gospodarstvo robusno i stabilno te da globalna ekonomija ostaje čvrsta, poručio je.

Tržišta čekaju rasplet izbora u SAD-u

Nakon izbora, smatra Horvat, moglo bi uslijediti smirivanje tržišta, nakon čega će se fokus ponovno vratiti na ključne gospodarske pokazatelje.

- Obično se nakon izbora dogodi trenutak olakšanja i blagog rasta jer nestaje dio napetosti. Nakon toga ponovno se gledaju kamatne stope FED-a i ECB-a, poslovni rezultati kompanija te porezne politike. Do studenoga očekujem veću volatilnost, uz moguću korekciju, a potom i manji oporavak, rekao je.

Rast kamatnih stopa u SAD-u i Europi povezuje ponajprije s inflacijom i energetskom krizom, ali ne očekuje snažan udar na zaduživanje kompanija.

- Nije riječ o dramatičnom rastu kamata i one ne bi trebale bitno utjecati na zaduživanje. Ono što više zabrinjava jest pad potrošačke aktivnosti i optimizma, dok je likvidnost banaka i dalje vrlo dobra, istaknuo je.

Dodaje da rast kamata ne mora nužno značiti i pad burzi.

- I prije smo imali situacije u kojima su kamatne stope rasle, a burzovne cijene također. Kompanije podižu cijene, ostvaruju veće profite i, ako dobro upravljaju troškovima, mogu zadržati dobru zaradu. Europa i Amerika i dalje imaju robusne ekonomije, a najveći rast bilježi Azija, naveo je.

Bolji izgledi za Njemačku i Europu

Horvat ocjenjuje da su se izgledi za njemačko, ali i šire europsko gospodarstvo znatno popravili u odnosu na ranije prognoze.

- Procjene za 2026. godinu bile su da će Njemačka i Europa rasti tek nešto iznad nule, pri čemu se za Njemačku očekivao rast od 0,4 do 0,6 posto. Sada su procjene za Njemačku podignute na oko 1,3 posto BDP-a ove godine i 1,4 posto sljedeće godine. Njemačka se počela restrukturirati i mijenjati, a tome prvenstveno pridonosi izvoz, koji je porastao četiri posto, što je neočekivano dobro, apostrofirao je.

Dio tog zaokreta povezuje i s novim tehnologijama, ističući da se Europa postupno uključuje u razvoj umjetne inteligencije.

- Europa je i tu počela hvatati priključak. To možda nije spektakularno na razini onoga što se prati u medijima, ali mijenja njemačku ekonomiju. Slična priča događa se i globalno, kineski izvoz ove je godine porastao 17 posto. Globalno gospodarstvo zapravo napreduje prilično dobro, iako smo svi u sentimentu krize, naveo je.

Smatra da velik dio globalne nervoze trenutačno dolazi iz SAD-a, ali pritom razlikuje političke i fiskalne probleme od stanja samog gospodarstva.

- Prvenstveno je Amerika u krizi, ali ne američko gospodarstvo, nego američka vlada i njezin proračun. Taj sentiment stresa u valovima se širi po cijelom svijetu. Američki BDP i dalje raste, a kompanije ostvaruju vrlo dobre profite, osobito velike tehnološke kompanije poput Applea, Microsofta i Nvidije, rekao je.

EU proračun između štednje i ulaganja

Umjetnu inteligenciju vidi kao jedan od glavnih pokretača aktualnog investicijskog ciklusa, ali upozorava da tek treba vidjeti hoće li opravdati velika očekivanja.

- Sada smo u vremenu umjetne inteligencije, koja obećava velike stvari. Velike tehnološke kompanije zaista ostvaruju velike profite, ali hoće li AI to i isporučiti, tek ćemo vidjeti. To je trenutačno jedan od čimbenika koji guraju globalno gospodarstvo naprijed, istaknuo je.

Kada je riječ o budućem proračunu Europske unije, Horvat upozorava na različite interese država članica oko njegove veličine i strukture.

- S jedne strane, države poput Italije, Poljske i Španjolske žele što veći proračun i snažno se oslanjaju na europske fondove. S druge strane su države koje više uplaćuju ili zagovaraju štednju, poput Njemačke, Nizozemske, Danske i Švedske. Tu nastaje prvi sukob, kazao je.

Drugo ključno pitanje, dodaje, odnosi se na to kamo bi se europski novac ubuduće trebao usmjeravati.

- Merz je vrlo jasno rekao da sa strukturom proračuna za 20. stoljeće ne možemo imati proračun za 21. stoljeće. Dosad je velik dio sredstava išao na restrukturiranje i poljoprivredu, dok se sada želi veći naglasak staviti na konkurentnost, obranu i nove tehnologije, pojašnjava.

Manji rast turizma, stabilne kamate

Horvat ne očekuje veće promjene kamatnih i kreditnih uvjeta u Hrvatskoj, ponajprije zbog visoke likvidnosti banaka i velike štednje građana.

- Bankarska profitabilnost se, po mom mišljenju, neće smanjiti, ali neće se bitno mijenjati ni kamatni i kreditni uvjeti. Hrvatska zbog velike likvidnosti i štednje ima jednu od najmanjih stopa prilagodbe kretanjima Europske središnje banke. Rast stope ECB-a u ovom trenutku neće bitno utjecati ni na depozite ni na kredite, naveo je.

Dodaje da visoka razina štednje domaćim bankama daje veću stabilnost nego u dijelu europskih država.

- Banke su u vrlo komotnoj situaciji jer imaju veliki bazen štednje, a dio sredstava mogu plasirati i po višim stopama. Zbog toga je stabilnost Hrvatske u tom segmentu čak bolja nego u većini europskih država. HNB pritom pokušava ograničiti prekomjerno kreditiranje građana i više sredstava usmjeriti prema korporativnom sektoru, što smatram pozitivnim, istaknuo je.

Govoreći o domaćem turizmu, smatra da je ta djelatnost ušla u fazu stabilizacije nakon desetljeća snažnog rasta.

- Turizam je rastao više od 30 godina i još ima potencijal za rast, ali po znatno nižim stopama. Moguće je da prihodi rastu više od broja dolazaka i noćenja, ali za ozbiljniji iskorak potrebno je podići kvalitetu ponude, povećati udio hotelskih kompleksa i razinu usluge, ustvrdio je.

Smatra i da bi se dugoročno trebao smanjivati udio turizma u hrvatskom BDP-u, ali ne zato što bi sam turizam slabio.

- Udio turizma u BDP-u trebao bi padati zato što bi ostali dijelovi gospodarstva trebali rasti brže. To se, čini mi se, već polako događa kroz rast malih i srednjih poduzeća i dobrih rezultata dijela velikih kompanija. Turizam neće pasti, ali neće ni spektakularno rasti. I dalje će ostati stabilan oslonac hrvatskog gospodarstva, zaključio je.