Što mislite o cijenama, uzrocima poskupljenja i kako ih zaustaviti?

Inflacija i cijene teme su koje svakodnevno zaokupljaju hrvatske građane. Što mislite o cijenama u nas, koji su uzroci poskupljenja i kako ih zaustaviti?

Pitanja su to koja je HRT postavio građanima u ovomjesečnom HRejtingu. Istraživanje je provedeno od 15. do 18. rujna na uzorku od 1000 ispitanika, uz maksimalnu pogrešku od +/-3,04% i razinu pouzdanosti od 95%.

● Kakve su, prema vašem mišljenju, cijene hrane i osnovnih kućanskih potrepština u Hrvatskoj?

Da su cijene previsoke smatra čak 90% ispitanih, da dio proizvoda ima previsoke cijene, a dio nema, odgovor je 7,3% ispitanika. Cijene su odmjerene, upravo kakve trebaju biti, odgovorilo ih je 2,6%. Nitko od tisuću ispitanika ne smatra da su cijene u Hrvatskoj preniske.

● Što mislite koji su uzroci rasta cijena u našoj zemlji? Evo odgovora koji su dobili najveće postotke.

Čak 19,8% smatra da je narasla pohlepa svih koji su povezani s trgovinom i turizmom, dakle trgovaca, uvoznika, prijevoznika, ugostitelja, hotelijera. Da su cijene narasle zbog uvođenja eura, odgovorilo je 16,4% ispitanih. Njih 13,8% smatra da je izostala kontrola rasta cijena te da je Vlada vezano uz to nedovoljno angažirana dok 11,6% ispitanika smatra da je naša ekonomija neefikasna, odnosno da Hrvatska proizvodi nedovoljno hrane.

Borba protiv poskupljenja

● Što mislite kako bi se trebalo boriti protiv visokih cijena?

Više od 27,5% ispitanika smatra da treba uvesti više poticaja za domaću proizvodnju i poljoprivredu, 24,3% da država treba kontrolirati i regulirati cijene, odnosno 23,8% da bi se povećanje cijena trebalo spriječiti kombinacijom državne kontrole, poticanjem proizvodnje i povećanjem konkurencije. Nadalje, 13,5% smatra da bi trebalo potaknuti konkurenciju kako bi se izbjeglo monopolističko postavljanje cijena, a 7,1% je za građanski bojkot trgovina.

● Kako je poskupljenje utjecalo na vaše kupovne navike?

Zbog rasta cijena 30,3% ispitanih kupuje na akcijama, 26,0% da kupuju isključivo ono što im treba, 11,8% kupuje samo osnovne prehrambene proizvode, 7,9% kupuje robne marke trgovačkih kuća, 7,8% bira velika i ekonomična pakiranja, 7% manje kupuje neprehrambene proizvode, a za 4,6% ispitanika ništa se nije promijenilo.