Visoke cijene opterećuju građane, Jović upozorava na dodatni rast

Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala i dosegnula 4,9 posto na godišnjoj razini. Najveći rast cijena zabilježen je kod energenata, koji su poskupjeli više od 20 posto, dok su cijene hrane porasle za svega 0,2 posto. O uzrocima rasta cijena, odgovornosti sudionika u opskrbnom lancu i mogućim novim poskupljenjima u HRT-ovu studiju govorili su Mirko Budimir, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge trgovine HUP-a, i Dražen Jović, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata.

Budimir je istaknuo kako je trenutačni rast cijena hrane znatno sporiji nego prethodnih godina, ali da građani i dalje osjećaju posljedice ranijih poskupljenja.

- Hrana je ove godine na razini od 0,2 posto. To je ohrabrujuće, ali to ne znači da imamo jeftinu hranu. Zbog kumulativnog rasta cijena iz prethodnih godina stječe se dojam da hrana stalno poskupljuje, objasnio je Budimir.

Dodao je kako su cijene hrane u Hrvatskoj približno na razini europskog prosjeka, dok su pojedine zemlje, poput Austrije, bilježile i znatno veći rast.

S takvom ocjenom složio se i Jović, upozorivši da čak i relativno mala poskupljenja predstavljaju značajan teret za građane nakon višegodišnjeg rasta troškova života.

Posebno je istaknuo rizik od novih poskupljenja hrane zbog rasta cijena energenata i posljedica suše.

- Moramo se čuvati inflacije vezane uz energente. Pojedini analitičari upozoravaju da bi se, zbog suše 2023. godine, mogla dogoditi negativna savršena oluja i da bi cijene hrane nakon Nove godine mogle eksplodirati, upozorio je Jović.

Tko je odgovoran za rast cijena?

Govoreći o formiranju maloprodajnih cijena, Jović je naglasio kako je potrebno sagledati cjelokupan opskrbni lanac, od proizvođača i prerađivača do logistike, distribucije i trgovaca.

- Treba vidjeti tko je u tom lancu najviše eventualno podigao cijene, istaknuo je Jović.

Podsjetio je i na podatke Eurostata prema kojima su cijene hrane u Hrvatskoj 2023. godine bile u prosjeku 2,3 posto više od prosjeka Europske unije. Pritom je upozorio da se razina cijena mora promatrati i u odnosu na primanja građana.

Budimir je odbacio tvrdnje o međusobnom prebacivanju odgovornosti između proizvođača, dobavljača i trgovaca. Smatra da je za utvrđivanje uzroka poskupljenja potrebno analizirati sve sastavnice konačne cijene, uključujući i ulogu države.

- Moramo sve raščlaniti i dobro proanalizirati da bismo mogli donijeti sud o tome tko najviše utječe na rast cijene, rekao je Budimir.

Naglasio je kako među trgovcima postoji snažna konkurencija koja ograničava mogućnost povećanja marži.

- Mi ne možemo naše marže dizati u nedogled jer će drugi trgovac smanjiti svoju, pa će onaj koji je podigao maržu imati posljedice. Imamo minimalnu neto maržu, oko 2,5 posto, rekao je Budimir.

Rast troškova života najviše pogađa ranjive skupine

Jović je upozorio kako rast cijena posebno teško pogađa umirovljenike, samce, građane s minimalnim primanjima i višečlane obitelji. Istaknuo je da se financijsko opterećenje kućanstava ne može promatrati isključivo kroz cijene hrane, nego i kroz ostale životne troškove.

Posebno je upozorio na položaj mladih koji se, uz rast svakodnevnih troškova, suočavaju i s visokim cijenama nekretnina te otežanim rješavanjem stambenog pitanja.

- Mi nikako da se okrenemo i tim mladima. Ne samo vezano uz cijene hrane, moramo razmišljati o tome kada oni krenu u život, kolike su cijene stanova i kako doći do nekretnine, poručio je Jović.

Dodao je kako početak sezone grijanja i rast troškova energije dodatno pogoršavaju financijski položaj građana.

- Cijela ta kombinacija negativnih trendova na kraju dovodi do velikog nezadovoljstva ljudi, zaključio je Jović.

Više pogledajte u nastavku...