Novca na računima nikad više, ali raste i broj građana s kreditima

Od početka pandemije hrvatski građani manje troše, ponajviše zbog straha od bolesti ili gubitka posla, ali i neizvjesnosti ulaganja. Istodobno, banke bilježe rekordno visoke pologe. Prema podacima HNB-a, u posljednjih godinu dana štednja u bankama porasla je za čak 20 milijardi pa građani u njima sada ukupno drže 246 milijardi kuna.

Na kavama ne štedimo. No s većim smo iznosima vrlo oprezni. Novac uglavnom čuvamo u bankama, iako su kamate zanemarive.

"Ušteđevine ne možeš imati jer je sve poskupjelo, niti kraj s krajem ne može doći", "Nemamo ušteđevine tako da ne razmišljamo o tome", "Ne bih komentirala jer puknut ću. Bolje da ništa ne govorim", samo su neki od odgovora građana na pitanje gdje čuvaju ušteđevinu.

U HNB-u su procijenili da najveći dio naše financijske imovine stoji na računima.

Depozite ima 80 posto građana. Znatno manje ulažemo u dobrovoljnu mirovinu i dionice. U kriptovalute, kovine, fondove ulažemo najmanje.

- Više smo stavljali sa strane zbog nemogućnosti potrošnje, a drugi je razlog da su građani bili oprezni. Nisu išli u rizičnija ulaganja, nego su držali novac u depozitima koji su sigurni iako ne nose nikakav prinos, objašnjava glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić. 

Istodobno HNB bilježi rast kreditne zaduženosti

Novca na računima nikad više, ali - istodobno HNB bilježi i rast kreditne zaduženosti građana. U posljednjih godinu dana porasla je malo više od 5 i pol milijardi kuna. 

- To je samo pokazatelj da u najvećim slučajevima građanima nedostaje sredstava za podmirenje izvanrednih i redovnih troškova i to je daleko bolji pokazatelj stvarnoga stanja u zemlji nego što su ovi polozi koji su dosegnuli nekakve rekordne visine, smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. 

Najradije ulažemo u nekretnine. Posjeduje ih čak 85 posto kućanstava.

Prema riječima direktora Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića, građani se nedovoljno razumiju i plaše investiranja u vrijednosne papire i poslovne pothvate, ali "se razumiju u kupnju stana", što je svojevrsni fenomen. 

Prema računici HNB-a, kod kuće čuvamo ukupno 36 milijardi kuna. Sve ćemo te kune na kraju trebati potrošiti ili promijeniti u eure.