07:00 / 03.05.2021.

Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/Potrošački kod/HRT/D.D.

Pandemija promijenila navike potrošnje i štednje građana

Pandemija promijenila navike potrošnje i štednje građana

Pandemija promijenila navike potrošnje i štednje građana

Foto: Potrošački kod / HRT

U posljednjih godinu dana štednja je porasla u svim zemljama Europske unije. No pala je osobna potrošnja, koja bi mogla porasti tek nakon smirivanja pandemije. Povratak na razinu prije krize očekuje se tek početkom 2023. Novac se čuva na tekućim računima, štedi se u eurima, a oni koji imaju veću ušteđevinu kupuju zemljišta i nekretnine.

Potrošači su zbog epidemije promijenili potrošačke navike. Dio zaposlenih radi od kuće, dio prima minimalnu plaću, a dio je ostao bez posla. Nema proslava, putovanja, izlazaka. Potrošnja je lani pala za 6 posto u odnosu na godinu prije, troši se oprezno.

- Dogodi se promjena u potrošnji srednjeg ranga tržišnih cijena prema nižem rangu tržišnih cijena. U zadnjih godinu dana prometi u trgovinama koji su sredina i malo ispod cjenovnog ranga rastu, imamo rast zadnjih tjedana do čak 35 posto. Dok u trgovinama iznad srednjeg ranga imamo stagnaciju koja je krenula prema padu, objašnjava Denis Čupić, upravitelj trgovačkog centra.

S druge strane raste štednja. Štednja je u 2020. porasla s 25 milijardi na 35 milijardi kuna, u odnosu na godinu prije. U HNB-u očekuju da će se taj trend nastaviti.

- Ono na što su kućanstva usmjeravala štednju je otplata kredita. Kod gotovinskih kredita, u 2019. podignuto je 5,5 milijardi kuna, a u 2020. je otplaćeno gotovo milijardu kuna. To znači da su više gotovinskih nenamjenskih kredita otplatili nego podignuli, zaključuje Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Novac se čuva na tekućim računima iako to ne donosi nikakav prinos. Sve se manje građana odlučuje za oročenu štednju zbog niskih kamata. Do pandemije se više štedjelo u kunama, danas se čuva više novca u euru.

- Činjenica je da zbog kamatnih stopa ta razlika između oročene štednje s kamatama i držanju novaca na tekućem računu je mala, u većoj mjeri raste štednja po viđenju koja se bazira na tome da se novci drže na računu, kaže Dario Gabrić, Erste banka.

- Štednja ovisi o razini dohotka. Naravno da štednja može biti puno veća ako je prosječan dohodak 30 tisuća eura po glavi stanovnika, što je prosjek Europe. Hrvatski građani imaju 11 tisuća kuna po glavni stanovnika, u Aziji ili Africi mi bi bili bogati, ali u europskom okruženju to je granica siromaštva, pojašnjava Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar.

Interes za ulaganja u investicijske fondove je pao. Osjetan je odljev novca iz investicijskih fonova, ulaganja su zamrla. U porastu je kartično plaćanje računa, no rasla je i potražnja za gotovinom.

- Količina gotovine u opticaju u prošloj godini ipak je narasla za preko tri milijarde kuna. Građani preferiraju imati doma gotovinu za svaki slučaj, iako ju manje koriste. To nije specifično za Hrvatsku, to je jedna pravilnost primijećena u nizu zemalja, rekao je Vedran Šošić.

- Građani su imali snažnu preferencu prema tržištu nekretnina i prošle godine. Broj transakcija je relativno stabilan, nije se smanjio unatoč svim epidemijskim mjerama, a cijene su se nastavile povećavati. Primjećujemo promjenu u preferencama, za razliku od prije kada su građani preferirali gradske jezgre i urbana središta, sada vidimo veći rast cijena na udaljenijim lokacijama, dodaje Šošić.

Stručnjaci upozoravaju i na neravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka. Potkraj veljače u Hrvatskoj je bilo ovršeno oko 233 tisuće potrošača, s glavnicom duga od gotovo 17 milijardi kuna.

Najviše potrošača, njih 103 tisuće, ima dug manji od 10.000 kuna, dok 100 tisuća potrošača duguje od 10.000 do 100.000 kuna.

- Jednoj grupi stanovnika dohodak, a time i štednja raste, no ne smijemo zaboraviti da to nije tako generalno, nego posljedica neravnomjerne raspodijele nacionalnog dohotka. Još uvijek imamo 200 tisuća ljudi koji su blokirani. Bogati štede i kupuju luksuzne stvari, a siromašni troše široku potrošnju koja diže ekonomiju, kaže Jurčić.

Ekonomisti smatraju da je određen iznos osobne potrošnje zbog pandemije dugoročno izgubljen.

Štednja koju su građani Europe u posljednjih godinu dana prikupili najvjerojatnije neće u većoj mjeri ući u gospodarstvo s obzirom na pandemiju kojoj se ne nazire kraj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!