Hrvati ulažu u zlato više nego ikad: U što se još isplati ulagati?

Turbulentna i neizvjesna vremena znatno su povećala ulaganja u zlato u cijelom svijetu, pa u njemu štedi i sve više hrvatskih građana. Cijena mu je proteklih godina rasla prosječno 9% godišnje. Ovih dana zlato rekordno raste i dosegnulo je novu rekordnu razinu. Trenutačno je jedna unca zlata 3050 eura.

Na hrvatskom tržištu zlata okreće se sve više novca.

Samo u prvih pet mjeseci 2025., Hrvati su u zlato uložili kao u cijeloj prošloj godini. U zlatu štede i mlađa i starija populacija.

- Već duže vrijeme ulažem u investicijsko zlato jer to je stvar koja mi brani novac od inflacije tako da sam na nekakvoj nuli, kazala je Marina Hotko.

- Zlato je više likvidno, vrlo ga je lako kupiti i prodati. Znaš uvijek što imaš, smatra Miro Krstičević.

U proteklih godinu dana cijene zlata narasle su za gotovo 40 posto. Gram stoji oko 118 eura. Najčešće se kupuju zlatnici i poluge od jedne unce. Što je veća težina - cijena grama je povoljnija.

- Do 10.000 eura može se kupovati u gotovini, sada imamo po prvi puta da je poluga od 100 grama prešla tu granicu tako da ulagači mogu jedino kupovati u gotovini do 50 gramske poluge, kazao je Saša Ivanović, predsjednik Uprave, Centar Zlata.

Trgovinski ratovi i gospodarska neizvjesnost snažno utječu na financije građana koji osim u zlato sve češće ulažu u vrijednosne papire i kriptovalute.

- Mislim da smo danas svjedoci ulaganja u zlato i kriptovalute zbog prisutnih inflacijskih trendova. Zlato je jedna starija klasa imovine i ima više zakonitosti dok je preporuka da u kriptovalute ulaže onaj tko ima više informacija, istaknuo je financijski analitičar Hrvoje Japunčić.

Jedan bitcoin je premašio 95.000 eura. Percepiraju ga kao simbol kriptoekonomije. Donosi brzu zaradu, ali i gubitak.

- Oni koji nisu skloni špekulacijama ne bi trebali koristiti kriptovalute, a oni koji su tome skloni i misle da će brzo zaraditi i proći bolje onda je to njihov izbor, smatra ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Stručnjaci savjetuju građanima da imovinu ulažu u različite investicijske valute. Hrvati su ipak još vjerni klasičnoj štednji koja je premašila 40 milijardi eura.

Analiza skoka cijene zlata i njegovih uzroka

Mijenjamo li način na koji štedimo? To je bila jedna od tema razgovora novinara Branka Nađvinskog i gosta profesora Luke Brkića.

Protumačio je velik skok vrijednosti zlata u protekloj godini.

- To nije ništa iznenađujuće. Kada gledate malo u povijest, ne neku daleku, možete vidjeti da takvih epizoda ima. Prema tome, čim se percepira da je opasnost, da su rizici veći, da krize dolaze ili da su tu, investitori bježe u sigurnije luke, da tako kažem, u sigurnije vidove i klase imovine. Zlato je tradicionalno jedno od tih i s njim se slobodno trguje na burzama kao što se sad trguje s bilo kojom robom. Kada je velika potražnja cijena raste, rekao je prof. dr. sc. Luka Brkić, Sveučilište Libertas.

Ispričao je i usporedbu.

- Od 1944. i Bretton-Woodske konferencije pa do prve polovice 70-ih godina prošlog stoljeća, odonsno do prve devaluacije dolara i do prvog naftnog šoka, u Bretton-Woodskom monetarnom standardu jedna fina unca zlata (oko 31 gram, op.a.) je bila 35 dolara. A danas je 3000 dolara, istaknuo je, Brkić.

Dodao je kako se ulaganjem u zlato ne može brzo obogatiti nego da je to ipak financijski sport na duže staze.

- Iako je rast cijene zlata dobro pratio ili dobro kompenzirao inflaciju, inflatorno kretanje, stopu inflacije i utoliko je ta zaštita relativno dobra. Razina spekulacije kod zlata nije takva kao kod kriptovaluta. Tu možete, što se kaže, preko noći zaraditi veliko bogatstvo, ako imate, ako ste veliki igrač, ali možete jednako tako sve izgubiti, kazao je Brkić.

Osim u zlato, u što još ulagati u ova nesigurna vremena?

Brkić je rekao kako u nesigurnim vremenima ima nekoliko klasa ili vrsta imovine gdje se vrijednosti pokušavaju sačuvati.

- Zlato je jedno od tih klasa imovine. Zatim su tu različite valute koje se smatraju stabilnima i sigurnima. Treba se sjetiti što se je dogodilo sa švicarskim frankom, gdje je on strašno brzo aprecirao da švicarska središnja banka nije više znala što da radi, stalno je upumpavala novu količinu novca, ispričao je.

Objasnio je i zašto je to bilo tako.

- Zato što su veliki investitori, poglavito ruski oligarsi, bježali u tu sigurnu valutu. To je bila najsigurnija valuta u svijetu od Drugog svjetskog rata pa do tada. Velika potražnja, cijena raste, aprecira jako., kazao je.

Naveo je još neke primjere za investiranje.

- Treba ulagati u neke valute, vrijednosne papire AAA kategorije, znači s najvišim rejtingom, primjerice vrijednosni papiri američkog Feda, iako se sad tamo stvari nešto malo više klimaju. U nekretnine također, ali poglavito skupe, ekskluzivne nekretnine. I to su tradicionalna skloništa, da tako kažem, imovine u kriznim vremenima, pobrojao je Brkić.

Građani i dalje najviše vjeruju bankama, ulaganja skromna

Hrvati i dalje tradicionalno vole čuvati svoj novac na bankovnom računu, a ne dobiju previše od toga.

- Hrvatska je bankocentrična država kad je riječ o financijama i ima izuzetno slabo razvijeno tržište kapitala, vrlo plitko tržište kapitala. Dakle, vi nemate tih izvedenih derivata i svih drugih CDS-ova, CDO-ova i da sada ne objašnjavam, u što bi se moglo ulagati. Prema tome, znači, mi smo bankocentrična zemlja i to je logično da se onda ulaže u banku. S obzirom na to da nemate azigrani portfelj ostaje vam banka, ostaje nekretnine, zlato i manje-više je to sve. U novije vrijeme, što je dobro. tu su i obveznice Republike Hrvatske, odnosno trezorski zapisi, kazao je Brkić.

Savjet: Ne ulagati sve na jednom mjestu

Činjenica je i da su Hrvati i dalje poprilično financijski nepismeni. Profesor Brkić dao je savjet ljudima koji ipak imaju određenu količinu novca i koja im nije potrebna u ovome trenutku, u što uložiti i na što paziti.

- Stara mudrost kaže i strategija je da trebate diferencirati svoj portfelj. Prema tome, ne možete stavljati sva jaja u jednu košaru. Treba uložiti u različite vidove imovine, ali treba dodati i to da morate imati nešto u toj košari pa da biste mogli diverzificirati. To je neka početna strategija, rekao je.

Konzervativnima banke i zlato, sklonima riziku kriptovalute

Brkić je ponovio da mi u Hrvatskoj nemamo nekakve veće mogućnosti za investiranje nego u ono što je već naveo.

- To s jedne strane je loše, a s druge strane možda i nije toliko loše jer smanjuje razinu ukupnog rizika. Burze su špekulativne institucije, to je kockanje. I onaj tko je spreman kockati se, tko je spreman izgubiti neki dio novca i neke svoje imovine za koje sutra neće žaliti, neće plakati, njemu bi savjetovao da ide u kriptovalute. A onima koji konzervativnijima da ostanu u tim oblicima imovine, savjetovao je Brkić.