Hrvatska bi iduće godine trebala bila na 4 europska koridora

Hrvatska bi iduće godine trebala bila na 4 europska koridora. Prema prijedlogu za izmjenu TEN-T uredbe - uz dva postojeća - Mediteranski i Riječni (Rajna - Dunav), naša zemlja našla bi se na još dva nova. To su Baltičko more - Jadransko more, i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.

Rečeno je to na konferenciji o razvoju novih željezničkih i drugih prometnih pravaca održanoj u Rijeci. Nove TEN-T mreže, uz ostalo - donose nam 400 kilometara novih cesta i još toliko nove željezničke pruge. Novim prijedlogom TEN-T mreže, čiji su amandmani usvojeni u travnju, Hrvatska se službeno nalazi na četiri europska prometna koridora. Otvara se velika mogućnost da Hrvatska postane logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba.

Ove izmjene također imaju svoje implikacije i kada govorimo o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji. Poruke su to s konferencije Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori, koja je u organizaciji HGK održana danas u Rijeci.

Od prometne do demografske revitalizacije

- HGK se putem svog Udruženja luka i brodara aktivno uključila u problematiku revizije TEN-T mreže jer znamo da bez prometa nema razvoja gospodarstva i rasta standarda građana. Kad je transport tereta pouzdan, točan i redovit na određenom pravcu, uz taj pravac se otvaraju velike mogućnosti za sve vrste industrije i usluga pa onda i samu logistiku. Svaki razvoj nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture dovodi do razvoja gospodarstva, ali i do demografske obnove. Smanjuje se pritisak na gradove pa tako padaju i cijene nekretnina i najamnina. Vremena putovanja putnika i robe se skraćuju pa onda i cijene prijevoza padaju, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, istaknuvši da su sve ovo dijelovi jednog velikog projekta koji je jedan od najvažnijih za prometni sustav Hrvatske te se planira dugi niz godina.

Dodatni koridori: Baltičko - Jadransko more, Zapadni Balkan - Istočni Mediteran

- Na konferenciji HGK govorili smo o vrlo važnoj temi, reviziji TEN-T Uredbe koja je u tijeku. To je tema koje će odrediti, obilježiti budućnost Hrvatske kada govorimo o prometnoj infrastrukturi i prometnom položaju Hrvatske. Kad završi proces trijaloga i ukoliko se usvoji predložena revizija Uredbe, RH će uz postojeća dva koridora biti pozicionirana na još dva dodatna - Baltičko more - Jadransko more te Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. To će nam otvoriti vrata za nova ulaganja, dodatne mogućnosti EU financiranja velikih infrastrukturnih projekata i u područjima Istre, Dalmacije i Slavonije, koja nisu bila adekvatno prepoznata u postojećoj TEN-T Uredbi, a što će nakon ispunjenja strateških ciljeva ove Vlade značiti i daljnje pokretanje našeg gospodarstva.", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, istaknuvši kako je dobro da o ovoj temi postoji konsenzus između Vlade Republike Hrvatske i europskih zastupnika, svih sudionika i aktera, a s obzirom na značaj prihvaćanja svih ovih izmjena Uredbe.

Riječki prometni pravac od strateškog je značaja

- Riječki prometni pravac od strateškog je značaja za cijelu državu i važan stup gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije. Najznačajnija je i najveća luka za robni promet u Republici Hrvatskoj, čiji potencijali sasvim sigurno nadilaze promet koji se danas ostvaruje. Nakon velikih investicija u nove lučke kapacitete, u cestovnu mrežu koja luku izravno povezuje sa sustavom autocesta, kroz ovu mrežu europskih koridora koji obvezuju države da ih uvrste u nacionalne prioritete, očekujemo da se konačno izgrade nedostajući kilometri autoceste od Postojne do Rupe, te modernizira željeznička pruga od Rijeke prema zapadu te do Zagreba i Budimpešte. Time se riječke luka može dalje razvijati u svom punom potencijalu, a biti će to i značajan input našem gospodarstvu te turizmu, jednoj od najvažnijih poluga rasta", rekao je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina. 

Prihvaćeni svi prijedlozi na priključenje hrvatskih cesta i željeznica na TEN-T

Konferencija HGK je okupila uspješne hrvatske tvrtke iz područja transporta roba i putnika, kao i sva ključna tijela javne uprave s ciljem boljeg određivanja prioriteta buduće modernizacije prometne infrastrukture u Hrvatskoj u narednih 20 godina, što će svakako pomoći tvrtkama u lakšem planiranju razvoja, kao i korisnicima prijevoznih usluga. U tom će procesu HGK i njezina Udruženja otpremništva i logistike, cestovnog prometa, luka i brodara i željezničkog prometa nastaviti raditi na razvoju nove regulative i poticajnih mjera. 

Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže (TEN-T). U slučaju da se države članice usuglase oko teksta Uredbe i pripadajućih TEN-T karti, sljedeći korak je slanje prijedloga Uredbe na usvajanje Vijeću početkom prosinca ove godine.

Partner konferencije je Croatia Airlines. Sponzori konferencije su: Altpro, Arriva Hrvatska Autotrans, ENNA transport, Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura, Luka Split, Primaco šped, Rail Cargo Carrier Croatia, Odašiljači i veze te Quehenberger logistics.