Novosel objasnio zašto sindikati traže prosječnu plaću u RH od 2.200 eura

Prosvjed pod nazivom "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine" održat će se 18. travnja na središnjem zagrebačkom trgu u organizaciji tri sindikalne središnjice i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Naglasivši da Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni poručili su da bi dostatna prosječna neto plaća trebala biti 2200 eura, a minimalna 1100.

Sindikalni prosvjed bit će u 18. travnja u podne na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Povorka će krenuti u 11 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta. Glavni zahtjevi su povećanje plaća i mirovina, zahtijevaju se prihvatljhive cijene prehrane, prihvatljive cijene stambenih prostora za stanovanje i najamnine te nulta stopa korupcije i "sive ekonomije", kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a. Očekuje se, dodao je, dolazak više od stotinu autobusa s prosvjednicima iz cijele Hrvatske.

Objasnio je i zašto se sindikati zalažu za prosječnu neto plaću od 2.200 eura. S početkom samostalnosti Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju, tržišno formiranje cijena, kazao je i istaknuo da je RH pod pritiskom EU, MMF-a, a sad i OECD-a, privatizirala sve što je mogla te postala ovisna o uvozu energije i poljoprivrednih proizvoda. 

- Tražili smo nešto veću prosječnu plaću nego što je sada, zato što je prosječna europska plaća 3.150 eura bruto, a to je 2.200 neto, rekao je. Tražit će od Vlade i da minimalna plaća ne bude neto 800 eura već 1.100. Smatra da bi i 50% od prosječne plaće trebala biti i prosječna mirovina. 

- To je trošak rada koji u ovome trenutku odgovara svim drugim troškovima s kojima se svakodnevno radnik susreće, kazao je i naglasio da se Vlada može hvaliti kako je u proteklih 10-ak godina podigla mirovine za 100% te dodaje da 750.000 umirovljenika danas prima manju mirovinu od 612 eura.

Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika kaže pak kako bi volio da svi imaju veće plaće.

- Postoje ekonomske zakonitosti i ograničenja. Novac za isplaćivanje plaća se mora zaraditi i uprihodovati. U privatnom sektoru mi to uprihodujemo od naših korisnika i klijenata. U javnom sektoru to je novac koji dolazi u proračun kroz prikupljanje poreza. Prosječna godišnja bruto plaća u svim ekonomijama je proporcionalna bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika, kazao je Oreščanin.

- Ove godine će bruto društveni proizvod u Hrvatskoj biti oko 24. 000 eura po glavi stanovnika. Ako se uzme granica od 0,9 do 1,1 tog faktora, to je nekakav rang u kojem se bruto plaće kreću u svim državama u EU. Mi smo tu negdje oko 1, što znači da će ta bruto plaća biti nešto preko 2.000 eura. Njemačka ima 49.000 eura bruto društveni proizvod po zaposleniku i ona ima 4.400 bruto plaću mjesečno. To je nešto realno, što se po produktivnosti može kreirati i može isplatiti, istaknuo je Oreščanin.

- S ovakvim sindikalnim zahtjevom bruto godišnje plaće bi bile, ako su 2.200 eura neto, onda je to oko 3.800 eura bruto u Zagrebu, a nešto manje u drugim gradovima koji imaju manji porez na dohodak, ali to bi bilo oko 190% bruto društvenog proizvoda, što je jednostavno neodrživo. Ako bi se to napravilo tako onda bi to značilo ili povećanje poreza i doprinosa ili dodatno zaduživanje države. U konačnici, zbog tih povećanja, bi se povećala i cijena rada koja bi onda bila ukalkulirana dodatno u cijenu proizvoda. To bi proizvelo novo poskupljenje i novu inflaciju, istaknuo je Dražen Orerščanin.

Ne smijemo se, kaže, dovesti u situaciju da iz ove povećane inflacije dođemo u situaciju da ona postane dvoznamenkasta. Predložio je da poslodavci zaposlenicima uplaćuju bruto plaće, pa da bi radnici onda mogli steći dojam kolika su još dodatna izdvajanja uz neto plaću koju dobivaju.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada kaže da s takvim prijedlozima o bruto isplatama radnicima treba biti oprezan i možda čekati neku višu razinu financijske pismenosti. Mislim, rekao je, da to u ovome trenutku nije realno. 

Osvrćući se na najavljeni prosvjed u subotu rekao je da smo u Hrvatskoj na neki način bili prilično zaštićeni od kriza koje su se događale, spomenuvši cijene energenata te agresiju na Ukrajinu i trenutačnu situaciju u Hormuškom tjesnacu.

- Kroz taj tjesnac nam dolazi 20% raznih energenata, pa i veći udjeli cijelog niza proizvoda i elemenata koji su nam bitni za modernu ekonomiju, rekao je Vidiš i pozvao na to da se ne podižu cijene za koje nema opravdanja. 

Smatra da treba biti oprezan i u vezi nekih novih izdvajanja, posebno za mirovine i plaće.

- Državni proračun koji je 39 milijardi eura, pola je za plaće i mirovine. Znači, nema tu nekakvog dodatnog prostora za neka velika povećanja, naglasio je Vidiš.

- Nekako mi je nerealno da imamo neke snažne prosvjede u subotu, a istovremeno imamo ozbiljnu globalnu situaciju, kazao je i spomenuo da se redovito prati koliko je tankera prošlo kroz Hormuški tjesna, da se iz sata u sat situacija mijenja. Spomenuo je i da su plaće u 2024. u javnom sektoru bile gotovo 600 eura veće od onih u privatnom sektoru. 

Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, smatra da bi pozornost trebalo usmjeriti na sustav. Sustav je taj, kazala je, koji je podbacio. Ako troškovi pojedu mjesečna primanja to znači da ona nisu dostatna i nisu onakva kakva bi trebala biti, dodala je.

Prema njenom mišljenju nije nužno da plaća ili mirovina budu veće, već je bitno da troškovi prate primanja kako bi se od tih dohodaka moglo živjeti. Navela je i podatak da od 90 milijardi hrvatskog BDP-a, prema nekim procjenama, do 11 milijardi ode na korupciju.  

- Ne govorim o direktnoj korupciji, o onome što vidimo kroz afere. Afere su samo vrh ledene sante, i da ih nema i dalje bi država trpjela ovakvo stanje kakvo jeste. Mi želimo sustav koji funkcionira, koji je dostupan svim građanima, mi želimo da poduzetništvo funkcionira, da funkcionira domaća proizvodnja, da se u nju ulaže, da se narod u Hrvatskoj može prehraniti vlastitom proizvodnjom, a ne da uvozimo kruh. Mi želimo biti oni koji će sustav mijenjati, a ne reaktivno djelovati kroz nekakva povećanja plaća, smanjenje poreza itd., naglasila je Šušković.

Odgovarajući na kritike da u javnoj upravi ima previše zaposlenih ljudi, kazala je da nema podatak koliko je zaista i potrebno ljudi u trenutku kada se odvija zapošljavanje i raspisivanje natječaja. 

- Očito poslodavac procjenjuje da mu je potreban upravo taj broj. No, s jedne strane, mi ovdje govorimo o preplaćenosti, o uhljebima u državnoj službi, pa ću ja samo podsjetiti na 2023. kada je jedan zapisničar s 20 godina staža imao 700 eura, izjavila je Šušković.

Uzvratila je na Vidiševu izjavu o tome da je plaća u javnom sektoru porasla pitanjem - zašto je morala toliko rasti? Nije bila dostatna, a i dalje je nedostatna, zato što nam cijene gutaju dohodak, naglasila je.

Stalno smo, tvrdi, u nekoj krizi i reaktivno im se prilagođavamo umjesto da djelujemo na sustav.

Oreščanin je iznio podatak da je u Njemačkoj 10,5%-11% ljudi zaposleno u javnoj upravi, a u Hrvatskoj s javnim poduzećima oko 30%. Upitao je zašto dio ljudi iz javne uprave u Hrvatskoj ne bi radio neke poslove u privatnom sektoru ili pak otvorili svoje tvrtke. Njegov je prijedlog da se digitalizacijom provede reforma javne uprave. Nakon što se na taj način smanji broj djelatnika, oni koji ostanu imali bi veće dohotke.

Novosel se ne slaže s mišljenjima da sada nije trenutak za prosvjede i zahtjeve za veće plaće i mirovine.

- Prošao sam rat, prošao sam prvih pet godina pljačkaške pretvorbe i privatizacije. Tada su nas uvjeravali da nije apsolutno vrijeme za bilo kakve zahtjeve radnika, a kroz isto vrijeme mnogi su popljačkali naše tvornice. Danas nas uvjeravaju da nije vrijeme za ovakve zahtjeve i prosvjede, a na dnevnoj bazi se netko bogati, na dnevnoj bazi netko špekulira i na dnevnoj bazi imamo ratne profitere, izjavio je predsjednik SSSH.

Emisiju možete pogledati ovdje: