"Hrvatska ne mora strahovati od nestašice plina"

Zbog rata u Ukrajini i sankcija Europske unije Rusiji, plin je postao ključna sirovina o kojoj ovisi sezona grijanja, ali i gospodarski rast u mnogim zemljama članicama. Ako je suditi prema onome što je rečeno na Danima plina, koje organizira Hrvatska stručna udruga za plin, Hrvatska ne bi trebala imati problema s opskrbom ove zime. Iz Vlade poručuju da je Podzemno skladište plina Okoli gotovo popunjeno.

Da plina ove zime neće biti, ne moramo strahovati. 

- Danas mogu reći ovdje s osobitim zadovoljstvom da smo mi praktično s današnjim danom na 98 posto kapaciteta, znači pitanje je dana kada ćemo ga napuniti 100 posto kada više unutra neće stati više ništa, i bit će spremno za sezonu, kaže državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić. 

Ispunjen je cilj koji je zacrtala Europska unija, da do početka studenog skladišta budu puna. No i dalje je problem cijena po kojoj se nabavlja.  

- Imamo puno skladište plina, ono što trebamo voditi računa svi to je to skupi plin, bez obzira na to što je on kupljen po 119 eura to je i dalje skupi plin, navodi Antonija Glavaš iz Prvog plinarskog društva d.o.o. 

Plin se do kraja ogrjevne sezone - do 31. ožujka, građanima isporučuje po zajamčenoj cijeni. Ali gospodarstvo i dalje plaća skupi plin. 

- Cijena plina koja je rezultirala i s visokim cijenama električne energije, koja je rezultirala i s inflacijom. Mora se značajno spuštati a to je jedino alternativama da se potraže druga rješenja, kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić. 

Dok se ne pronađu druga rješenja, dobro je da imamo LNG terminal. U Omišalj su od početka njegova rada do danas pristala 44 broda, kapaciteti su zakupljeni godinama unaprijed.

- Korisnici su zakupili sve, tako da bilo tko se javlja sad i želi zakupiti kapacitete može ih računati tek iza 2030., ističe Ivan Fugaš iz LNG Hrvatska d.o.o.

Pa se planira njegovo proširenje, a radovi bi trebali biti završeni do jeseni 2024.

- I jasno da za prvu ruku treba do Bosiljeva napraviti cjevovod, radi se o 150 milijuna eura cjevovoda i oko 25 do 30 milijuna eura investicije na brodu, dodaje Milatić.

Naš jedini domaći proizvođač plina planira povećavati proizvodnju, koja je posljednjih desetljeća bila u stalnom padu. Planira se 11 novih bušotina i izgradnja 9 platformi, ali ishođenje dozvola dugo traje.

- U odnosu na susjednu Mađarsku to je proces koji traje 3 puta duže, u odnosu na Norvešku nekih dva puta. Događa se da je veliki raspon od samog bušenja i pronalaska plina do privođenja proizvodnji, znači to je nekoliko godina, nekih 4 do 5, kaže Hrvoje Krpan iz INA d.d.

Europska unija drastično je smanjila ovisnost o ruskom plinu. No građani se i dalje pozivaju na racionalniju potrošnju.