Hrvatska udjelom duga u BDP-u i u prvom tromjesečju ispod prosjeka eurozone

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u zadržao se i u prvom tromjesečju znatno ispod prosjeka eurozone dok je proračunski manjak 'probio' propisani plafon, pokazali su u utorak izračuni europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju prvog tromjesečja 88,9 posto i bio je veći za 1,2 postotna boda nego na kraju prosinca, izračunali su statističari.

I EU je prvo tromjesečje zaključio s većim udjelom javnog duga u BDP-u, od 82,9 posto. Na kraju prosinca bio je iznosio 81,8 posto.

U odnosu na kraj ožujka prošle godine bio je veći za 1,7 postotnih bodova u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,5 postotnih bodova na razini Unije.

Na kraju ožujka bruto dug opće države iznosio je na razini 21-člane eurozone 14,24 bilijuna eura, a na razini EU-a 15,7 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 300 milijardi eura nego na kraju prosinca, i za nekih 330 milijardi na razini Unije.

Hrvatska uz Rumunjsku

Na kraju prvog tromjesečja javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je propisani 'plafon' od 60 posto u 13 zemalja EU-a, pokazuju podaci.

Najveći je ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za 43,6 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za gotovo 39 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prvog tromjesečja iznosio 55,2 milijarde eura, što je odgovaralo 58,4 posto BDP-a. Na kraju prošle godine njegov udio u BDP-u bio je iznosio 56,2 posto.

Najbliža je Hrvatskoj na kraju prvog tromjesečja po udjelu javnog duga u BDP-u bila Rumunjska gdje je iznosio 60,1 posto. 

Najmanji udio javnog duga u BDP-u bilježila je i na kraju ožujka Estonija, od 25,2 posto. 

Manjak iznad prosjeka

Sezonski prilagođen proračunski manjak na razini eurozone iznosio je pak na kraju prvog tromjesečja 3,1 posto i bio je manji za 0,1 postotni bod nego na kraju prošle godine, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka.

I EU je bilježio isti udio proračunskog manjka u BDP-u, manji za 0,2 postotna boda nego na kraju 2025. godine.

Propisani plafon od tri posto BDP-a prekoračilo je u prvom tromjesečju 12 članica EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, a najviše u Bugarskoj, gdje je sezonski prilagođen manjak iznosio 7,6 posto.

I Hrvatska je prekoračila plafon sezonski prilagođenim manjkom konsolidirane opće države od 3,4 posto BDP-a u prvom tromjesečju. Limit je prekoračen već u četvrtom tromjesečju prošle godine kada je također iznosio 3,4 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.

Isti udio proračunskog manjka u BDP-u bilježila je u prva tri ovogodišnja mjeseca i Slovačka, a blizu je i Austrija gdje je iznosio 3,5 posto BDP-a.

Plus u proračunu bilježile su Irska, Danska, Grčka, Cipar i Portugal, u rasponu od 4,4 do 0,3 posto BDP-a.

Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.