Iznajmljivačima za svaku smještajnu jedinicu treba registracijski broj

Vlada novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti najavljuje odlučniji obračun s neregistriranim iznajmljivanjem i sivom ekonomijom, uz stroži nadzor, veće kazne i registracijske brojeve za smještajne jedinice. Iako se promjene predstavljaju kao način uvođenja reda na turističkom tržištu i zaštite legalnih iznajmljivača, novi propisi otvaraju i brojna pitanja o budućnosti privatnog smještaja.

Zakon o ugostiteljstvu kojim su obuhvaćeni mali iznajmljivači, sutra će biti u Saboru, a glasat će se u prosincu. Bilo je puno izmjena i prigovora. Vlada ne odustaje i smatra da će se "reda" uvesti upravo kod iznajmljivača. 

- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti je jedan od naših temeljnih zakona, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" i pojasnio da se on odnosi i na pružanje usluga smještaja, ali i pružanja usluga usluživanja jela i pića. 

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti "pokriva" usluge od "fast fooda" do vrhunskih restorana te od privatnih iznajmljivača, hotela, kampova itd., kazao je Glavina i naglasio kako se radi o vrlo važno zakonskom aktu. Nakon devet izmjena donosi se novi zakon, koji je, kako ističe, uistinu sveobuhvatan.

- Možda najvažnija stvar koja se tiče ovoga zakona je da se s njime najoštrije, najjasnije i najkonkretnije do sada pokazuje želja i volja države da se obračuna s neregistriranom djelatnošću, dakle radom "na crno" i radom u "sivoj zoni", na način da kroz cijeli niz odredbi i promjena olakšavamo nadzor. Uvodimo dodatna tijela u nadzor, osim državnog inspektorata uvodimo i carinu i komunalne redare, kazao je Glavina.

 Carina je, dodaje, bila i primarno zadužena za kontrolu nadzora neregistrirane djelatnosti.

- Neregistrirana djelatnost je jedan od najvećih mogućih prekršaja kojega možete imati u poslovanju. Ne postoji veći prekršaj od toga da radite "na crno" i da niste registrirani, ne samo s pozicije izbjegavanja svih obveza koje imate prema državi, regionalnoj i lokalnoj zajednici, nego i da potencijalno dovodite u pitanje i ugrožavate život onih koje uslužujete, bilo da govorimo o piću ili bilo kojoj djelatnosti, kazao je.

Osim državnog inspektorata i carine, nadzorom i kažnjavanjem moći će se baviti i komunalni redari. Odlučeno je da sve sredstva prikupljena od kazni, koje su rezultat rada komunalnih redara, u stopostotnom iznosu idu u lokalni proračun, izjavio je Glavina. 

Objasnio je na koji će način carina provoditi nadzore i kazao da će carinsko nadzorno tijelo u okviru redovne djelatnosti ili opravdane sumnje moći doći u bilo koji ugostiteljski objekt, zatražiti informacije, kontrolirati osobe koje se eventualno u objektu nalaze. Tu će najviše pomoći, kazao je, tzv. mobilne carinske jedinice. Po starom zakonu jedino je Državni inspektorat bio zadužen za nadzor neregistrirane djelatnosti. 

Minimalna kazna za fizičke osobe je 650 eura. Ministar dodaje da će se osim naplate kazne provoditi i tzv. provjera nepripadajuće imovinske koristi.

- Osim same kazne ide se u analizu i u procjenu koliko je ostvareno prihoda temeljem pružanja usluga i ide se na naplatu cijelog tog iznosa. Dakle, kazna plus sve ono što ste eventualno uprihodili, rekao je. 

Nakon što se kazna plati, slijedi pečaćenje, tvrdi ministar i dodaje da osoba ima vremenski rok u kojem ima zakonsku obvezu da mora prijaviti, odnosno registrirati se kao pružatelj usluge, ispuniti sve minimalne zakonske uvjete. 

- Mislim da će se svi dionici u turizmu složiti da je neregistrirana djelatnost definitivno jedan od naših najvećih izazova, kazao je i istaknuo da se nastoji privatnim iznajmljivačima koji ispunjavaju obveze i rade legalno pomoći tako da se eliminira tzv. nelojalna konkurencija.

Bez registracijskog broja koji će se dobiti od platforme gdje se netko oglašava, ne smije se niti iznajmljivati. Ministar je rekao je da je to možda jedan od najvećih koraka. 

- S ovim zakonom prenosimo uredbu o razmjeni podataka o kratkoročnom najmu, kazao je ministar i dodao da je EU uredba najviše usmjerena na platforme te da obvezuje platforme da u stvarnom vremenu razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima, u državama članicama. 

Oni koji nisu registrirani ne mogu se oglašavati na platformama. Da se to ne dogodi, za platforme su predviđene visoke kazne, rekao je Gotovina.

- Da malo to još detaljnije pojasnimo, ta uredba i uvođenje reda najviše je usmjereno na platforme, ne na obveznike, kazao je i dodao da se među ostalim novim zakonom uvodi potpupna digitalizacija procesa.

- Registracijski broj omogućit će komunikaciju između država i platformi, dakle da se vidi da su ti objekti pod rješenjem, i naravno onemogućit će da se ti objekti uopće nalaze na platformama. To je jedan jako bitan korak koji će riješiti puno problema već u startu, jer ako i imate kapacitete, nemate se gdje oglasiti, kazao je.

- S izmjenom ovog propisa omogućili smo Državnom inspektoratu da može pod tajnim identitetom prolaziti kroz te stranice i da mogu registrirati, uvjetno rečeno, bukirati smještaj, dogovoriti realizaciju poslovne aktivnosti, kazao je Glavina.

- Zakon stupa na snagu s 1. siječnjem 2027., a rok za iznajmljivače, za razmjenu i osiguravanje registracijskog broja je 1. svibnja, kazao je Glavina. 

Isključivi način kako možete doći do registracijskog broja je kroz sustav e-Turizam. To je čak i propisano europskom uredbom, pa da smo i htjeli to drugačije propisati, nismo mogli.

- Za sve one koji se nalaze u sustavu, gdje je baza podataka potpuno unesena, županijski uredi izdaju ta rješenja. Eventualno, ako se iz nekog razloga ne nalazite u bazi koja nije ažurirana, unosite nekoliko podataka samostalno. Kliknete, dobivate povratnu informaciju, dobivate registracijski broj. Registracijski broj stavljate na platforme i to je to, rekao je ministar Glavina.

- Registracijski broj se ne izdaje na nositelja rješenja, nego isključivo na smještajnu jedinicu. To znači da ako imate dvije sobe i dva apartmana, onda imate četiri registracijska broja. Dakle, svaka smještajna jedinica pod registracijskim brojem mora biti evidentirana na platformi, rekao je Glavina.

Oko 15.000 iznajmljivača je s privremenim rješenjima i imaju rok do kraja 2030. godine. Ministar podsjeća da su privremena rješenja od 2025. godine zabranjena. Dodaje da s privremenim rješenjima nisu samo iznajmljivači već i ugostiteljski objekti.

Ministar je govorio i o tome da se pravnim osobama i obrtnicima ukida mogućnost otvaranja novih apartmana u višestambenim zgradama uz prijelazni rok od pet godina za postojeće.

Jedinice lokalne samouprave moći će ograničiti ili zabraniti otvaranje novih smještajnih objekata na temelju planova upravljanja destinacijom iz Zakona o turizmu. Kako ćete spriječiti pravnu nesigurnost i eventualne tužbe građana u općinama i gradovima, gdje će jednima biti dozvoljeno da rade, a drugima neće, upitala je urednica i voditeljica Sandra Leskovar.

- Trebaju se ispuniti dva temeljna preduvjeta da bi se takva odluka donosila. Jedan je studija prihvatnih kapaciteta, a drugi je plan upravljanja. Dakle, kroz studiju prihvatnih kapaciteta se determinira i pogledaju se opterećenja i vide, odnosno vrlo konkretno, učinci takvog turističkog prometa, uvjetno rečeno, i ograničenjima koje jedinica lokalne samouprave ima, kazao je među ostalim Gotovina.

Govoreći o tome kada će krenuti izgradnja stadiona Maksimir, rekao je da Državna komisija za provedbu kontrole javne nabave mora donijeti odluku.

- Imamo tri žalbe na donesenu odluku o javnoj nabavi u kojoj je odabran onaj prvi nagrađivani projekt i naš stav je tu jasan od početka, dakle naravno da poštujemo struku, struci smo i dali priliku da odlučuju u ime nas investitora, ali svakako da nećemo ostati ni gluhi ni slijepi na stavove onih kojima je možda to i najvažnije, a to su građani koji su ljubitelji sporta, oni koji će odlaziti na stadion i koji će pratiti nogomet, tako da mi ćemo svoje odluke donositi sukladno odluci Državne komisije koja bi trebala biti brzo i nakon njihove presude, uvjetno rečeno, ćemo dalje komunicirati javnosti što ćemo napraviti i kako.

    

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: