Hrvatski povrtlari između klimatskih izazova i nesigurnog tržišta

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 230.000 tona povrća na malo više od 9000 hektara, od čega na tržištu završi oko 180.000 tona. O proizvodnji, klimatskim promjenama, uvozu i cijenama razgovaralo se nedavno na 9. konferenciji "Hrvatsko povrće" u Varaždinu.

Poljoprivrednici pritiskom klimatskih promjena 

Mara Bogović, voditeljica Područne službe za stručnu podršku u Varaždinskoj županiji, savjetnica za područje ratarstva i povrćarstva Ministarstva poljoprivrede, rekla je da se naši poljoprivredni proizvođači susreću sa brojnim problemima i izazovima.

- Sve veći problemi su sa klimatskim promjenama, sve češće suše, tuče, poplave, ekstremne temperature koje im stvaraju probleme u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ali tu su i sve veći troškovi imputa, repromaterijala koje oni nabavljaju za svoju proizvodnju, kao i nesigurno tržište, odnosno neizvjesnost oko cijena finalnih proizvoda. Uz sve to, poljoprivrednici se svakodnevno susreću i s brojnim administrativnim te drugim izazovima koje moraju rješavati, istaknula je.

Dodala je da na području Varaždinske županije djeluje oko 7.600 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih se više od 2.000 bavi proizvodnjom povrća.

- Neki proizvode samo za vlastite potrebe, a ostali su komercijalni proizvođači koji stavljaju svoje proizvode na tržište. Od ukupne površine, negdje oko 33.000 ha obradivih u Varaždinskoj županiji, u prosjeku se kreće od 2.000 do 2.400 ha pod povrćem i pod krumpirom, naglasila je Bogović.

Skupo je biti poljoprivredni proizvođač

Marija Cafuk, vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje se već nekoliko generacija bavi poljoprivrednom proizvodnjom, istaknula je kako se njihova proizvodnja najvećim dijelom temelji na svježem i kiselom zelju.

Prema njezinim riječima, godišnje proizvedu oko 2.000 tona hrane, pri čemu uz zelje uzgajaju i krumpir te druge povrtlarske kulture.

Zbog poštivanja plodoreda na njihovim se poljima sade i kukuruz te pšenica, a dio proizvodnje čine cikla i kiselo zelje.

Naglasila je da je danas iznimno skupo biti poljoprivredni proizvođač.

- Ulazne cijene repromaterijala iz godine u godinu rastu, dok se poljoprivrednici istodobno nalaze na europskom tržištu na kojem cijene diktiraju ponuda i potražnja. Ove su godine cijene su u odnosu na prošlu godinu niže. Posebno su obezvrijeđene zeljarice, ali i krumpir, čija je cijena također pala u odnosu na prethodnu godinu. rekla je.

Takva situacija, upozorava, predstavlja velik problem za proizvođače jer rastući troškovi proizvodnje više nisu pokriveni prodajnim cijenama. Zbog toga smatra da bi se cijene strateških proizvoda poput krumpira trebale na određeni način regulirati, kako bi se poljoprivrednicima omogućila održiva proizvodnja i sigurnije poslovanje.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku!