Poljoprivreda bez plugova - čuvanje tla za buduće generacije

Poljoprivredno je tlo zbog intenzivne proizvodnje sve manje plodno. Stoga se posljednjih godina u svijetu sve više primjenjuje takozvana konzervacijska poljoprivreda u kojoj se tlo - minimalno obrađuje.

I u Hrvatskoj, iako sporo, ipak raste broj poljoprivrednika koji se koriste tim suvremenim načinom obrade tla. Kažu da su rezultati već vidljivi.

Višegodišnje iskustvo obitelji Ferenčak iz Mičetinca pokazuje da konzervacijska poljoprivreda donosi konkretne koristi. Zemlja koja je sada poboljšana, kažu, sve vraća – što se vidi i u ovoj sušnoj godini.

– Takav sustav obrade je odgovor na klimatske promjene koje su sve izraženije. Ako se sve dobro napravi, rezultati su doista dobri. Ove smo godine imali rekordne prinose pšenice jer je takva bila i godina, rekao je Mladen Ferenčak.

Početna ulaganja u ovakvu proizvodnju su visoka jer je riječ o nabavi suvremene mehanizacije. Primjerice, tanjurače stoje i do 40 tisuća eura.

Ušteda vremena i bolji prinosi

– Ono što je nama u konzervacijskoj poljoprivredi zanimljivo jest ta površinska, plitka i intenzivna obrada. Već u prvoj godini uštedite nekoliko radnih dana, a to svima puno znači, kaže Tomislav Kralj iz Poljanskog Luga.

Poljoprivrednici koji su više od desetljeća u takvoj proizvodnji ističu da su rezultati sve bolji.

– Petnaest godina rezultati su fenomenalni. Ispočetka je bio period učenja, ali kad sve svladate, najvažnije je iskustvo, ističe Kristijan Tatarović iz Dautana.

Znanje i strpljenje ključni su za uspjeh

Stručnjaci napominju da sve više hrvatskih poljoprivrednika prihvaća novi pristup, no upozoravaju da je riječ o zahtjevnom sustavu.

– Poljoprivrednici prihvaćaju konzervacijsku obradu, ali susreću se s velikim izazovima. Potrebno je puno znanja, ne možemo jednostavno prepisivati od svojih predaka, objašnjava Tatjana Martinović iz Uprave za stručnu potporu Ministarstva poljoprivrede u Koprivnici.

Bez plugova – s više humusa

Obitelj Imbrišić iz Kozarevca prije šest godina potpuno je prešla na sustav bez oranja.

– Po analizama, humus je tu ostvario najveći napredak, a sama zemlja drukčije izgleda, mekša je i plodnija. Trebala bi davati još više, a kroz koju godinu bit će još bolje, kaže Franjo Imbrišić.

Sve je više onih koji hranu proizvode čuvajući zemlju kao blago, a podatak da za stvaranje jednog centimetra humusa treba i do tisuću godina pokazuje koliko je važno očuvati tlo za buduće generacije.