Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste: Što to znači za građane?

Europska središnja banka povećala je sve tri ključne kamatne stope nakon što su sukob na Bliskom istoku i energetski šok ponovno pojačali inflacijske pritiske u europodručju. Što to znači za građane, gospodarstvenike; što će se događati s kreditima, cijenama, inflacijom?

Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija kazao je u emisiji Studio 4 kako je naše gospodarstvo u dobrom stanju. Hrvatska raste 22 kvartala, raste u kontinuitetu zadnjih 10 godina.

- Karakteristika našeg gospodarstva zadnjih 10 godina je da imamo neobično dugu uzlaznu fazu ciklusa i u njoj nije došlo do gomilanja makroekonomskih neravnoteža, rekao je.

Dodaje da u zadnjih 10 godina razina javnog duga je konstantno padala, stanje zaduženosti u privatnom sektoru, ekonomska zaduženost s inozemstvom, stanje u platnoj bilanci, zaposlenost i nezaposlenost. 

- Prisutno je kontinuirano smanjivanje neravnoteža što pokazuje da u okolnostima izrazitog šoka kojeg smo doživjeli i s prvom energetskom krizom i s pandemijom i s potresom, vidimo da je naše gospodarstvo izuzetno otporno i ono kontinuirano raste, što pokazuje da je naš ekonomski model održiv, a najbolji pokazatelj ekonomskog modela je njegova dugotrajnost, naglasio je.

Ističe kako gledajući dugoročno, ova politika Vlade u kontekstu odgovornog vođenja fiskalne politike i ekonomske politike u cjelini i inzistiranju na proračunskom deficitu do 3 posto na rastu gospodarstva konkurentnosti, je dugoročno nešto najpovoljnije.

Donesen je novi paket mjera i na ponovljeni inflacijski val koji se dogodio u 3. mjesecu Vlada je snažno reagirala kroz mjere vezane uz energetiku, naglasio je.

- Smisao paketa je da ne dopustimo prelijevanje visokih cijena energenata na ostatak potrošačke košarice, istaknuo je.

Rekao je da, što se tiče cijena hrane, one su bile prije inflacijskih mjera Vlade iz svibnja na razini od 4 posto rasta na godišnjoj razini, a, kako kaže, danas su na minus 0,7 posto. Naglašava kako je vidljivo usporavanje cijena i prelazak iz izražene inflacije cijena hrane u deflaciju, odnosno pad cijena hrane.

- Vlada je najavila porez na prekomjernu profitnu maržu i trgovci su anticipirali taj porez i ugradili ga u svoja ponašanja i to je porez koji penalizira okolnosti u kojima netko koristi energetsku krizu da bi znatnije povećavao vlastiti profit, naglasio je Bule.

Složio su da su cijene hrane bile blago povišene u zadnjih nekoliko godina, no, kako kaže, mora se voditi računa da se nalazimo u periodu energetskih kriza, ratova, potresa i pandemije.

Početkom iduće godine Hrvatska će biti na razini Eurozone i ciljanoj razini inflacije od 2 posto, rekao je.

Kazao je da, što se tiče povećanja cijena najma, to je nešto protiv čega se teško boriti.

- Kratkoročno ide novi Zakon, no jedini je izlaz povećanje ponude na tržištu što je teško, naglasio je.

Ističe da što se tiče kredite, ne bi trebalo biti značajnijih promjena jer je veliki dio kredita vezan uz fiksnu kamatu.

Pogledajte više u videu: