Hrvatskoj odobren najveći razvojni Program unutar Kohezijske politike

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine, kojeg su svečano potpisale u Zagrebu 29. rujna 2022. godine povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, poslana su i dva programa na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program.

Europska komisija je usvojila Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., financijski najizdašniji Program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u novom financijskom razdoblju, stoji u priopćenju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

U proces izrade programa bili su uključeni svi relevantni hrvatski dionici, predstavnici svih dijelova hrvatskog društva. Osnovane su radne skupine, prema ciljevima politike Europske unije, poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja, a uključuje predstavnike s nacionalne te regionalne i lokalne razine kao i predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice, koji su sudjelovali putem četiri održane sjednice te niza sastanaka radnih skupina.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak čestitala je svim kolegicama i kolegama na izvrsno obavljenom poslu te izrazila zadovoljstvo odobrenjem Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., te je kazala kako je Program uz sve nacionalne prioritete dodatno osnažen i regionalnim pristupom usmjerenim i na potpomognuta i brdsko-planinska područja Hrvatske.

- Ovaj iznos od 5,2 milijardi eura za koji smo se izborili omogućit će podizanje standarda življenja i otvoriti niz prilika za razvoj, a po prvi puta imamo posebne alate za nerazvijene dijelove Hrvatske i brdsko-planinskih područja naše domovine. Novim sredstvima Kohezijske politike osigurat ćemo rast i razvoj svih krajeva Hrvatske. Digitalizacija, ozelenjivanje i ulaganja u prometnu povezanost ono su što će hrvatske građane i hrvatsko gospodarstvo u sljedećem desetljeću učiniti snažnijima i otpornijima na izazove i promjene turbulentne ere u kojoj živimo - ere rata na europskom kontinentu, geopolitičkih napetosti i ekonomskih nestabilnosti. Osnažit ćemo ono što direktno mijenja nabolje život našim sugrađankama i sugrađanima: javne usluge, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, društvene sadržaje i, najbitnije, ravnomjerno to učiniti u svim dijelovima Hrvatske, kako nijedan dio naše Domovine ne bi bio osuđen na sporiji razvoj. Ravnomjerni razvoj svih dijelova Hrvatske naša je dužnost prema Hrvatskoj, hrvatskim građanima, ali i pitanje hrvatske nacionalne sigurnosti u vremenu koje dolazi, naglasila je ministrica Tramišak.

Hrvatska s novcem iz EU-a u plusu 67,8 milijardi kuna

Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013. do 3. studenoga ove godine povukla 8,41 milijardu eura, što je 78,4 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 67,8 milijarde kuna, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Ministrica Tramišak predstavila je u četvrtak na sjednici Vlade novo izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESIF fondova, koje je potom usvojeno, navodi se u priopćenju.

Kako podsjećaju iz tog ministarstva, iz ESIF-a za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 80,85 milijardi kuna. Do 3. studenoga ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,74 milijarde eura ili 103,5 milijardi kuna, odnosno 128 posto dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,41 milijardu eura ili 63,4 milijarde kuna, odnosno 78,4 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,9 milijardi eura (52,02 milijarde kuna), odnosno 64,34 posto dodijeljenih sredstava.

Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. do 20. listoapda ove godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 56,4 milijarde kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska je u plusu 67,8 milijarde kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva.