Potpisan sporazum o partnerstvu EK i RH za 9 mlrd. bespovratnih eura

29.09.2022.

Zadnja izmjena 20:06

Autor: HRT/Hina

Zajedno za Hrvatsku i Europu

Zajedno za Hrvatsku i Europu

Foto: HTV / HRT

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak, u četvrtak su na posebnoj sjednici Vlade potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih 9 milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine.

Tijek sjednice pogledajte ovdje:

Premijer je otvorio 154. sjednicu, tematsku, sa samo jednom točkom dnevnog reda "Prijedlog zaključka kojim se prima na znanje provedbena odluka Eurposke komisije o odobravanju Sporazuma o partnerstvu s RH za razdoblje 2021-2027."

Izrazio je dobrodošlicu povjerenici Elisi Ferreiri koja je nakon sjednice s ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak potpisala Sporazum o parterstvu.

Pozdravio je i članove njenog izaslanstva koji su vrijedno radili na Sporazumu.

Premijer je podsjetio kako kohezijska politika služi smanjenu razlika između članica i oslikava temeljna načela zbog kojih postoji europski projekt  - solidarnost i razvoj.

- Upravo su ta dva elementa sadržana i u političkom dogovoru iz 2020. kada smo pregovarali, na temelju prijedloga EK na razini Europskog vijeća, novi europski proračun, a koji se događao u vremenu intenzivne pandemije COVID-19, gdje se EU pokazao odlučnost da elocira dio financijskih sredstava za gospodarsku sigurbnost zbog pandemije, već smo na veliki problem dali i veliki odgovor sa instrumentom EU iduće generacije iz kojeg su proistekli nacionalni planovi oporavka i otpornosti, a tim smo povodom ovdje ugostili i predsjednicu EK Ursulu von der Leyen, rekao je Plenković.

Hrvatska dobiva 9 mlrd. eura

- Iz Višegodišnjeg financijskog okvira Hrvatska tada za kohezijsku politiku dobiva 9 mlrd. eura - skoro 17% godišnjeg BDP-a. Iz NPOO-a Hrvatska dobiva bespovrato 5,5 mlrd. eura - 10% godišnjeg BDP-a. Po oba smo kriterija država članica koja dobiva najviše sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira iz Instrumenta iduće generacije. Kada se tome pridodaju i drugi izvori financiranja kao i dio iz Instrumenta koji podrazumijeva povoljne zajmove, na raspolaganje imamo 25 mlrd. eura za provođenje naše nacionalne razvojne strategije, rekao je Plenković.

Među ostalim naglasio je da je sljedeće desetljeće - desetljeće snažnog razvoja RH i nabrojao sve projekte snažnog razvoja dijelova Republike Hrvatske.

"Ovaj sporazum je budućnost Hrvatske za 10 godina"

Na sjednici je potom govorila povjerenica Ferreira koja je rekla da je joj je čast biti na sjednici i u "tako pozitivnom trenutku za Hrvatsku"

- Pridružili smo se ovim pozitivnim vijestima i usvajanju novog Sporazuma o parterstvu između Hrvatske i Europske komisije, rekla je.

- Ovaj sporazum otvara put za korištenje gotovo 9 mlrd. eura iz Kohezijske politike kao podrška kohezivnom razvoju Republike Hrvatske. To je 2200 eura investicija EU-a po osobi, rekla je Ferreira. Dodala je je kako je u ovim vremenima krize izuzetno važno razvijati se na čvrstim temeljima sigurnih ulaganja u budućnost - ulaganja koja jamče otpornost rasta zemlje u budućnosti.

- Ovaj Sporazum se ne osniva samo na novcu, on predstavlja budućnost, kao što je i premijer rekao, tamo gdje Hrvatska želi biti za 10 godina, rekla je Ferreira među ostalim.


Zahvalila se svima koji su radili na Sporazumu, posebno ministrici Nataši Tramišak

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak je rekla da sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih. Najavila je ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju i sjevernu Hrvatsku.

Prvi natječaji do kraja godine

Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. očekuju se do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine. Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a - program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), "težak" 1,57 milijardi eura.

Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Šest prioriteta Konkurentnosti i kohezije

Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije.

Drugi prioritet, "težak" 51,8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže.

Trećim prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa.

Četvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo.

Peti prioritet, "težak" 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.

Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

Ciljevi ulaganja

Ciljevi ulaganja su razni - od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.

Četiri prioriteta ITP-a

Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura. Prioritet 2., naziva "jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima", vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok treći prioritet, "težak" 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije - središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija. Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet.

Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.

Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva "pravedna tranzicija", vrijedan 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.

Ferreira: Svi smo suočeni s novim rizicima i inflacijom

Nakon posebne sjednice Vlade održana je konferencija za novinare na kojoj su govorili premijer Plenković i povjerenica Ferreira.

Plenković je ponovio da 9 mlrd. eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira predstavlja 17% godišnjeg BDP-a, a 5,5 mlrd. iz Instrumenta EU iduće generacije predstavlja 10% godišnjeg BDP-a i da nema niti jedne članice EU-a koja u ovom trentku dobiva više bespovratnih sredstava. 

Povjerenica Ferreira naglasila je da smo svi suočeni s krizama koje se prelijevaju na energetsko tržište i samim time s rastom inflacije. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!