Novotny: Vlada se vraća politici deficitarnog financiranja javnih potreba

Iako to kriteriji iz Maastrichta omogućuju, to ne znači da se Vlada odmah mora zadužiti i distribuirati taj dug na način kako su zamislili, rekao je u emisiji "Studio 4" ekonomski analitičar Damir Novotny. Ipak, očekuje kako će gospodarstvo rasti budući da na to ukazuju makroekonomski pokazatelji.

Damir Novotny osvrnuo se na rast prihoda i pojasnio što će biti temelj ekonomskog rasta.

- Prihodi rastu zbog toga što Vlada očekuje ekonomski rast u narednoj godini. Ona uvijek veže izračun prihoda s makroekonomski očekivanjima i pokazateljima, rekao je.

Po svemu sudeći, kako kaže, "Hrvatska će ostvariti ekonomski rast".

- Prije svega kao rezultat apsorpcije EU fondova i višegodišnjeg proračuna kojeg tek sada počinjemo apsorbirati i jakog investicijskog ciklusa koji je započeo u javnom i privatnom sektoru. Tu je i domaća potražnja i potrošnja koje snažno rastu, kazao je.

- Rast potrošnje, turistička sezona, kao i obično, vjerojatno će dati doprinos ukupnoj potrošnju u zemlji. Vjerojatno ćemo vidjeti taj rast od 3,2 posto, nastavio je.

Ipak, iznenađuje ga, kako je naglasio, da se "Vlada odlučuje na povratak politici deficitarnog financiranja javnih potreba".

- Dakle, brži rast rashoda i stvaranja velikog jaza između prihoda i rashoda. Od 2005. i 2006. godine, ta politika je postala izraženija. Samo tri godine, za vrijeme ministra Marića, proračun je bio u ravnoteži pa čak smo ostvarivali i neke primarne viškove, naglasio je.

- Iako to kriteriji iz Maastrichta omogućuju, to ne znači da se Vlada odmah mora zadužiti i distribuirati taj dug na način kako su zamislili, a to je da oni (država) budu glavni akter u ekonomiji, zaključio je.

Drezgić: Postoji prostor za smanjenje poreznog opterećenja

Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić, komentirao je povećanje rashoda.

- Razlozi su kao uvijek to da su potrebe veće od mogućnosti. Manje-više u svim resorima imamo povećanja. Tu ne treba zaboraviti i inflaciju. Čim je inflacija malo veća, to znači dodatni priljev novca u državnu blagajnu, rekao je.

- Tu je sada pitanje polit-ekonomske odluke. Kada bi se bazirali na nultom saldu proračuna, imali bi značajan pad javnog duga i otvorili bi fiskalni prostor za budućnost. Imali smo i situacije kada smo imali i značajnije deficitno financiranje, iznad tri posto. To svakako ne bi bilo dobro. Ovo je nekakav kompromis između potreba i mogućnosti različitih ministarstava, kazao je.

Naglasio je kako neke "moderne teorije sugeriraju da bi države trebale imati kontinuirani deficit da bi to bilo ekspanzivno".

- Kada pogledamo sredstva iz EU, ona su na razini 10 posto proračuna, odnosno 10 posto rashoda. Tu postoji prostor za smanjenje poreznog opterećenja, a to se od 2018. godine donekle radilo. Tu je možda država trebala napraviti iskorak da smanjimo doprinose ili PDV. Tu je jedan izbor, ako već imamo deficit, možda smo ga mogli dijelom upotrijebiti za smanjenje poreznog opterećenja, dodao je.