INA: U rujnu kreće nova kampanja bušenja u sjevernom Jadranu

Aktivisti Greenpeacea Hrvatska prije nekoliko dana u Šibeniku objavili su video s mjesta potonuća platforme tvrdeći da iz "zahrđalih cijevi na dnu Jadrana dolaze mjehurići plina". U INA-i to demantiraju i kažu kako se svakih mjesec dana lokacija pada nadzire kako robotima, tako i roniocima te da nema nikakve opasnosti ni za ljude ni za okoliš.

- Prema nezavisnim analizama koje su proveli Bureau Veritas te Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, zaključak je da je do pada platforme Ivana D, došlo sinergijskim djelovanjem više čimbenika. Sam dizajn je bio adekvata za vrijeme koje je u tom trenutku vladalo na Jadranu, međutim svi smo svjesni tijekom zadnjih 20 godina da je došlo do ekstremnih promjena vremenskih uvjeta. Dodatno, uočene su nekonzistentnosti u materijalu od kojih su platforme izrađene kao i određene pogreške u izvedbi zavara na samim pilonima. Sve to zajedno dovelo je do platforme Ivane D. Korozija i održavanje otklonjeni su kao uzroci pada. Ostale platforme u Jadranu su sigurne zbog znatnih razlika u dizajnu i izvedbi u odnosu na Ivanu D, izvijestio je na briefingu za novinare operativni direktor za istraživanje i prozvodnju nafte i plina u INA-i Nikola Mišetić.  

Dodaje da se sama lokacija pada redovito kontrolira i nadzire robotima te roniocima.

- Svakih mjesec dana provodi se nadzor i za sada nisu uočena nikakva propuštanja plina i negativni utjecaj na okoliš. Nema ugroze niti za ljude, niti za okoliš.

Što se tiče Ivane D, bušotina će biti zacementirana i likvidirana početkom iduće godine, a Institut Ruđer Bošković izradio je studiju kojom se predlaže da se sama platoforma ostavi na dnu kao umjetan greben.

- S obzirom na iznimno pozitivne učinke na bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta na lokaciji.

Nedaleko Ivane D, razmatraju u Ini, trebala bi se graditi zamjenska platforma vrijedna 26 milijuna dolara.

MIšetić je rekao i da Ina ove godine, u rujnu, kreće u novu kampanju bušenja plina na sjevernom Jadranu, a planira seuložiti gotovo dvije milijarde kuna za izgradnju novih bušotina i platformi, čime će se dodatno pridonijeti energetskoj sigurnosti RH.

Ina planira bušenje devet bušotina i konstrukciju i instalaciju sedam platformi. Prve količine plina iz tih novih bušotina očekuje 2024. godine.

- Budući da trenutno udio proizvodnje plina u Hrvatskoj, samo iz Jadrana, iznosi oko 30 posto od ukupne proizvodnje, instalacijom novih bušotina i platformi to bi se moglo povećati na 40 posto, kazao je Mišetić.