Inflacija i poremećaj dobavnih lanaca, izvoznici na udaru

Pandemija, rat u Ukrajini i zatvaranja u Kini doveli su do globalnog poremećaja u dobavnim lancima što je rezultiralo nestašicama i poskupljenjima materijala i energenata. Ugrozilo je to i poslovanje naših tvrtki, posebice izvoznika koji traže alternativna riješenja i gomilaju zalihe sirovina koje se nažalost brzo tope.

Skupe sirovine, posebice čelik i aluminij, nestašica materijala i opreme te strelovit rast cijena energenata muče naše izvoznike pa i ovu metalsku tvrtku koja čak 80 posto elektroopreme izvozi na globalno tržište.

- Materijal se praktički udvostručio. Ako gledamo samo čelik - on je sa 1,1 skočio na 2,2 eura i to u sedam dana. Aluminij je skočio na 6,5 eura po kilogramu i mi smo to pokušali kompenzirati kupovanjem i povećanjem zaliha. Enormno smo ih povećali, kaže predsjednik Uprave Metalprodukta Igor Vrdoljak.

Metalurgija, autoindustrija i poljoprivreda najveće su ovisnice o uvozu iz Rusije i Ukrajine, no naš poznati proizvođač plastike na vrijeme se snašao.

- Očito smo na vrijeme reagirali planirajući dobavne lance. Stavili smo više robe na skladište da bi kroz godinu bili komotniji. Nismo bili vezani uz Rusiju i Ukrajinu. Europa, Bliski Istok tu smo mi bili. Nismo kupovali od Rusije, samo plin kojeg malo koristimo, dodaje Josip Grilec, predsjednik Uprave Stražaplastika.

Naše tvrtke ne muče samo poremećaji u lancima opskrbe nego i otežan izvoz na istočna tržišta. Direktor JGL-a Mislav Vučić napominje kako je poseban problem promjenjivost tečaja i rast inflacije u Rusiji, što utječe na kupovnu moć građana. Međutim, dodaje - stvari su bolje nego prije mjesec dana.

- Bilo je u nekoliko mjeseci rada velike napetosti jer imamo tvrtku u Rusiji koja je kupac 30 posto našeg inventara. Bilo je straha, ali uspjeli smo se dogovoriti i poslovanje sada teče uredno, kaže David Mrkonjić iz Sofascorea.

Mnoge tvrtke gomilaju gubitke. Bez Vladine pomoći i europskih fondova teško će preživjeti.

Imamo izražena tri plana industrijske tranzicije naših regija. Na raspolaganju je i to dodatno, uz ostale izvore financiranja - 506 milijuna eura što će poduzetnicima pomoći lakše prebroditi poremećaje u dobavnom lancu. Moći će stvarati nove brendove i inovativne proizvode, kazala je ministrica regionalnog razvoja i Europskih fondova Nataša Tramišak.

Žilaviji izvoznici i ove krizne godine nadaju se skromnoj dobiti, no većini malih poduzetnika bez institucionalne podrške prijeti propast.