"I novac iz EU fondova utječe na rast potražnje i cijena"

Iako Hrvatska ima jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u Europskoj uniji, država se istodobno suočava s najvišom stopom inflacije. Što se može očekivati od turističke sezone, što je "inflacija pohlepe" te hoće li biti novih pritisaka, odgovorili su gosti emisije "Otvoreno".

Ivanov: Veći gospodarski rast uobičajeno popraćen većom inflacijom

Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu objasnila je zašto unatoč dobrim gospodarskim pokazateljima dolazi do povećane inflacije.

- Veći gospodarski rast je uobičajeno popraćen većom inflacijom. Sama činjenica da se naše gospodarstvo širi brže od drugih, i u trenutku kad se drugi ne šire - to naravno pridonosi rastu inflacije, rekla je.

Međutim, kako kaže, ona inflaciju "uvijek gleda u terminima količine novca".

- Količina novca se u Hrvatskoj se više ne povećava dinamikom kao nekad ranije kad smo imali rast kredita. Rast kredita relativno slabi, ali su nam kamatne stope još uvijek povoljnije nego drugima, kazala je.

Istaknula je kako novac dolazi i iz europskih fondova.

- Neovisno odakle novac dolazi, a dolazi ga jako puno iz EU fondova - to djeluje na rast potražnje i na rast cijena u gospodarstvu, dodala je.

Brkić: Nekonkurentne, monopolističke strukture proizvode inflaciju

Luka Brkić, ekonomski analitičar sa Sveučilišta Libertas pojasnio je značenje termina "inflacija pohlepe" te ustvrdio kako ne želi prognozirati količinu potrošnje za vrijeme turističke sezone.

- Tu vrstu procjena ne volim. Moguće je da će potrošnja biti veća nego što je bila u prethodnoj godini, premda ima ocjena da će se Nijemci štedljivije ponašati, rekao je.

- Inflacija pohlepe je izraz koji su stvorili Amerikanci, nedavno - u ljeto 2021. godine. "Greed inflation" koja nema nikakve veze s moraliziranjem i pohlepom u smislu negativne konotacije. Kada imate tržišta koja su modelski gledano konkurentna - onda je maksimiziranje razine profita nešto što je potpuno logično, kazao je.

Ali, upozorio je, "kada imate strukture koje nisu konkurentne, nego imate oligopol, monopol i kada više troškovi ne pumpaju cijene, nego imate potraživanje rente".

- Pumpa se inflacija jer si to mogu dopustiti. S njima bi država trebala nešto raditi kako bi ih dovela u normalu, dodao je.

Serdarušić: Očekivalo se da će FED spustiti kamatne stope, do toga neće doći prije američkih izbora

Ekonomski analitičar Hrvoje Serdarušić istaknuo je kako trenutna administracija u SAD-u nije dovoljno učinila kako bi se suzbila inflacija.

- Meni je zanimljivo da su SAD pod administracijom Joea Bidena donijele Akt o smanjenju inflacije, "Inflation reduction act" koji u suštini radi suprotno. On proizvodi inflaciju zbog ogromnog proračunskog deficita, rekao je.

Naglasio je kako je bitno pratiti stope "supertemeljne inflacije".

- Danas je izašao podatak o inflaciji u SAD-u koja je puno važnija nego hrvatska jer se to nama prelijeva preko FED-a i ECB-a. Ona je iznad očekivanja. Tzv. supertemeljna inflacija u odnosu na prošli mjesec, ožujak na veljaču je rasla 0,7 posto. Kad se to stavi na godišnju razinu - to je 8,4 posto. To je veliko ubrzanje, kazao je.

- Taj podatak se neće svidjeti FED-u. To je odmah danas djelovalo na tržišta. Očekivanja su bila da će FED ove godine smanjivati tri puta kamatnu stopu, a sad se govori o tome da to neće raditi do 11. mjeseca. To jako djeluje na ECB jer Europa uvozi i plaća dolarom naftu, dodao je.

Perko: ECB uvijek gleda preko Atlantika

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, naglasila je kako je došlo do pomaka kada se radi o rokovima u kojima se očekivalo smanjenje kamatnih stopa u EU.

- Da se nadovežem na kolegu Serdarušića, najave smanjenja kamatnih stopa bile su prvi kvartal 2024. godine. Onda se to malo pomaknulo, sindikati su pregovarale nove iznose plaća, ECB je uvijek vrlo oprezno pristupala komunikaciji gdje bi uvijek rekli "mi smo data driven". Skupljamo informacije i kad ih skupimo dovoljno - odlučit ćemo hoćemo li ići u smanjenje kamatnih stopa, rekla je.

Pretpostavlja kako će do prvog smanjenja stopa doći u lipnju.

- Ako gledamo posljednju komunikaciju, očekivanja na tržištu su da će prvo smanjenje kamatnih stopa ići u lipnju ove godine. ECB uvijek gleda preko Atlantika, to je isto bitno, dodala je.

Intervencionizam i struktura gospodarstva

Govoreći o strukturi Hrvatskog gospodarstva, Ivanov je naglasila da je strukturna inflacija problem koji smo imali i prije ulaska u Eurozonu.

- Struktura gospodarstva je takva kakva je. Mi smo strukturnu inflaciju imali uvijek malo veću nego drugdje, ali smo je jakom kunom i uvozom jeftinijih proizvoda iz inozemstva na neki način smanjivali. Sada smo uveli euro, takvog pritiska na promjene nominalnog tečaja nema, plaće rastu, jer je visoka zaposlenost, uvozimo i radnu snagu i imamo pritisak na strani potražnje koja je spremna platiti cijene koje god jesu, rekla je.

Cijene su, kako kaže, "jednim dijelom više zbog manje efikasnosti".

- Naravno da ima i dijela pohlepe i previsokih marži. Ti strukturni elementi, potražnja i priljev novca - stvara uvjete da je inflacija veća, kazala je.

Brkić je ustvrdio kako je određena doza intervencionizma poželjna, ali da se ona ne bi trebala nužno oslikati u uvođenju novih poreza.

- Oporezivanje je jedna od metoda i vjerojatno nije najpopularnija. Kada je riječ o rentama, država bi prije poreza na ekstra profit trebala poraditi na zaštiti potrošača i na zaštiti tržišnog natjecanja, rekao je.

Hrvatska pred izborom: Oporezivanje banaka ili kreditni rejting A

Perko je istaknula kako je istina da su banke ostvarile dodatne prihode od gotovo 500 milijuna eura, ali i da ti prihodi u manjoj mjeri dolaze od najugroženijih skupina.

- Za 2023. godinu, podaci su na razini od 478,9 milijuna eura. To je dio koji je došao od središnje banke. Kada gledate dobit, 89 posto je narasla u odnosu na 2022. godinu. Međutim, ako se raščlanni i ako gledamo najosjetljiviju kategoriju, a to je sektor građanstva. Neto kamatni prihod - dakle, ukupni kamatni prihod minus ukupni kamatni rashodi na kategoriji građanstva su manji nego što su bili 2022. godine, rekla je.

- Rast je zabilježen na središnoj banci, sektoru poduzeća i opće države - što je logično da taj sektor raste s obzirom na rast BDP-a, dodala je.

Govoreći o dodatnom oporezivanju, ustvrdila bi kako bi to moglo dovesti do smanjenja investicija te do lošijeg kreditnog rejtinga.

- Očekivano, mi mislimo da to ne treba oporezivati. Zašto? Zato jer mislimo da je stabilna porezna politika jedan od preduvjeta stabilne investicijske klime. Hrvatska je u razdoblju da se nadamo prelasku u A kreditni rejting, dodala je.