Najviše dozvola stranim radnicima izdaje se u turizmu i graditeljstvu

Od kada su 2020. ukinute kvote za strane radnike, Hrvatska je u potpunosti liberalizirala uvoz radne snage pa se od tada Zakonom o strancima regulira uvoz radne snage iz trećih zemalja. S obzirom na to da potražnja za stranim radnicima raste iz godine u godinu i novi Zakon o strancima treba donijeti brojne promjene kako bi se bolje upravljalo migracijskim politikama i tržištem rada.

U domovima za starije i nemoćne u Hrvatskoj radi sve više stranaca. Za pomoćne poslove u zdravstvu i socijalnoj skrbi traže se radnici po Aziji i Africi. 

- Mi već imamo 28 uposlenih stranaca prvenstveno na pomoćnim poslovima, to su poslovi njegovateljica, poslovi čišćenja, pomoćnih kuhara, praona veša. Ono na što nemamo ovog momenta riješenje su medicinske sestre i fizioterapeuti jer su to regulirane djelatnosti i komore moraju tu napraviti jedan iskorak da bi mogli uopće taj dio kadra uvozit. Imamo Nepal, imamo Afganistan, imamo Iran, imamo Angolu, imamo Indiju, rekao je Pavo Ćorluka iz ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju "Ćorluka".

I dalje se najviše radnih dozvola izdaje u sektoru turizma i graditeljstva.  

- Ove godine ih je izdano nešto više 52 tisuće što je također značajan porast od 38 posto u odnosu na prošlu godinu. Ono što vidimo sada da je najveći broj tih dozvola izdano u sektoru turizma i to više od 70 posto, kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Sve veći broj stranaca ostaje u Hrvatskoj

- Da je to postalo gotovo uobičajeno najbolje pokazuje podatak kako je u jednoj crkvi u središtu Zagreba proteklih mjeseci kršteno više filipinske djece nego hrvatske, istaknuo je predsjednik Kluba poduzetnika Udruge Prsten Draženko Mamić.

Zato je važno na pravi način upravljati migracijskim politikama.

- Mi smo za njih onda odgovorni kad im mi izdamo radnu dozvolu i kad im izdajemo vizu ako se ta osoba bilo gdje pojavi kao tražitelj azila primjerice Republika Hrvtska je odgovorna i ta osoba će biti transferirana Republici Hrvatskoj, ali oni pravi radnici, koji žele raditi, koji su dobro selekcionirani, to je važno pitanje da se vrši dobra selekcija, oni su dobrodošli, ustvrdio je državni tajnik za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Žarko Katić.

Nedostak radne snage i prateća administracija najviše muče 200-tinjak tvrtki koje su članice bosanskohercegovačke udruge Prsten.

- Ovi koji dolaze ipak su malo drugačije obrazovne strukture i onda se nalazimo u problemu da nam pate posebno uslužne djelatnosti i moramo riješiti te probleme s nedostatkom ovih najkvalitetnijih i najsofisticiranijih zanimanja, naglasio je predsjednik Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten Vjekoslav Bratić.

A novi zakon o strancima, koji čeka drugo čitanje u novom sazivu Sabora, trebao bi pomoći u boljem upravljanju migracijama na tržištu rada.