Izabrao sporiji život i izgradio uspješnu regenerativnu farmu

Vodimo vas u Cret Viljevski, na regenerativnu farmu Matije Kopića. Kako je u samo dvije godine Matija stvorio ekološki održivu farmu s brojnim domaćim životinjama?

U manje od dvije godine, Matija Kopić je na 37 hektara slavonske šume i pašnjaka podignuo svoju regenerativnu farmu.

- Moji roditelji su poljoprivrednici, moji djedovi i bake su poljoprivrednici, tako da, nakon puno godina rada u svijetu tehnologije, zasnovao sam obitelj, dobio djecu i zaželio se puno sporijeg života, a gdje ćeš bolji život od poljoprivrede, rekao je Kopić.

- Principi regenerativne poljoprivrede idu ka maksimalnom iskorištenju resursa koji su nam dani, u našem slučaju to je otvoreni pašnjak, jedan polušumoviti pašnjak i na tom terenu pokušavamo rotirati više životinjskih vrsta koje djeluju sinkronizirano i na taj način ustvari postižemo i veći produktivni i ekonomski učinak na određenoj čestici zemlje, dodao je.

Uzgoje godišnje oko 11 tisuća brojlera, 900 nesilica i bika s 40 krava u sustavu krava-tele. Agilna je to i otporna farma jer su životinje ovdje na otvorenom pa se s bolestima i ne susreću, a brigu o životinjama, uz Matiju, vode i četvorica radnika. Jurica se uskoro planira iz Bjelorusije sa svojom obitelji vratiti u svoj rodni kraj, a Petar se već vratio iz Beča.

- I na Matijin poziv da se vratimo i da mu pomognemo u podizanju ove farme bez puno razmišljanja smo spakirali kofere i s troje male djece smo se vratili nazad u domovinu. I prije nego što sam došao ovdje imao iskustva u radu na sličnoj farmi, jednostavno sam se zaljubio u to, izjavio je radnik na farmi Petar Pažin.

- Zašto sam se odlučio baviti s ovime? Zato što mi odgovara svjež zrak, odgovara mi priroda, kao malen sam volio raditi sa životinjama, zanimala me oduvijek sve vezano s biologijom. Iz ovoga mogu drugi nešto naučiti, vidjeti primjer i probati sami pokrenuti nešto, kazao je radnik na farmi Jurica Cenbauer.

I Patrik je grad odlučio zamijeniti seoskom idilom.

- Totalno jedan odmak od užurbanog i stresnog života, u jedan nekako mirniji, prirodniji i zdraviji način života i rada na otvorenom, u prirodi sa životinjama, na svježem zraku, definitivno bi ovo preporučio svakome ako netko osjeća poziv ili poticaj, naveo je radnik na farmi Patrik Milković.

Uz smirene ljude, ovdje koke bezbrižno čupkaju travu jer ih čuva i umiljati pas Talijan, a miru pridonose i nastambe koje se uz pomoć tehnologije i solarnih panela automatski zatvaraju. Koke stoga daju sjajne rezultate. 

Svoje stalne kupce već imaju i uspiju prodati sve što proizvedu, a svojim primjerom žele potaknuti i druge da se počnu baviti regenerativnom poljoprivredom.

- U ovome modelu proizvodnje ti ne treba jako puno velikih infrastrukturnih zahvata niti kapitalnih investicija da bi krenuo. Što se tiče uzgoja brojlera, dakle sam ciklus je relativno kratak tako da je i to jedan dobar model gdje ljudi vrlo brzo mogu krenuti uz vrlo malu investiciju u mobilne nastambe za perad i isprobati funkcionira li to za njih, ali opet ključ je rekao bih, osim u dobro posloženom proizvodnom sustavu i marketing kojime se jednostavno moramo baviti, rekao je Kopić.

- Ovo je jednostavno jedna obiteljska priča koja je vrijedna i žrtve i svega, a i na kraju imaš jedan fenomenalan proizvod koji će ljudi sve više tražiti tako da, mladi ohrabrite se, kaže Pažin.

Obiteljska priča u koju su uključeni svi članovi. Matijina supruga Matea zadužena je za narudžbe jaja, a imaju i svoju vlastitu klaonicu gdje prerađuju i pakiraju meso. U budućnosti planiraju uzgajati i svinje te širiti proizvodnju, no nikako ne žele megalomanske farme.

- Mi smo sasvim sretni i zadovoljni da ovdje na našoj farmi radi nekoliko obitelji, da mi ovdje proizvedemo 10, 20, 30 tisuća brojlera i da svi lijepo ugodno živimo, ali moja želja i motivacija je da ovakvih farmi bude na tisuće diljem Hrvatske i da mi sa svojim proizvodima snabdijevamosvoje susjede, naveo je Kopić.

Jer ovdje se uspjeh ne mjeri samo brojem proizvedenih pilića ili jaja nego i zdravljem tla, dobrobiti životinja i ljudima koji od svog rada mogu dostojno živjeti.