Još jedna američka banka bez novca, a što s bankama u eurozoni?

Europska središnja banka sazvala je izvanredni sastanak Nadzornog odbora kako bi razmotrila utjecaj previranja na financijskim tržištima. Analitičari upozoravaju da još nije jasno u kojoj bi mjeri posljedice problema u švicarskom Credit Suisseu te kolapsa američke banke Silicon Valley mogle utjecati na europske banke.

Nova bankarska kriza dogodila se u SAD-u. First Republic Bank, regionalna banka koja drži dobar dio financijskog sektora u državama New York i Kalifornija, tražila je i odmah dobila posudbu od 30 milijardi dolara koje joj je ustupilo 11 banaka. Američki regulatori pozdravili su taj potez, a iz bankarskog sustava poručuju da banke imaju dovoljno gotovine i ostvaruju veliku zaradu. No sumnja uvijek postoji.

Nakon sloma Silicon Valley banke kriza i u First Republic Banki. Zato je logičan odgovor brojnih štediša bio itekako brz - odlazak u banke i podizanje gotovine.

Iako američki bankari tvrde kako je sve pod kontrolom, da novca ima, da je trenutačni pad dionica banaka kratkoga vijeka, svi se sjećaju bankarske krize koja je krenula upravo iz SAD-a prije 15 godina. Pa se nameće logično pitanje - ima li razloga za paniku u Europi?

- Mislim da je onaj prvi val koji je izazvao paniku - prošao. Činjenica je da američke banke imaju problema s gotovinom, pogotovo male i srednje. No u pomoć su im stigle velike banke i problem je zasad riješen. Moguće je da se pojavi još neka mala banka sa sličnim problemima, ali mislim da to nije razlog za paniku, smatra Jochen Stanzl, financijski analitičar burze u Frankfurtu.

Gotovo jednake vijesti stižu iz financijskih središta Azije. Burze nemaju problema, dapače vrijednosti dionica rastu.

- Ukratko rečeno, moguće je da se još nekoliko banaka diljem svijeta nađe u sličnim problemima kao što je sad slučaj u SAD-u. No brzom reakcijom središnjih banaka financijsko je tržište stabilizirano, rekao je Gary Ng, financijski analitičar.

Ako je vjerovati analitičarima i bankarima, sve je u redu, i nema razloga za paniku. Problemi koji se događaju normalni su i uobičajeni, no sjećanje na veliku svjetsku bankarsku krizu još je svježe, pa ne čudi što mnogi od nas i dalje pušu i na hladno.

Izvanredni sastanak nadzornog odbora ECB-a zbog previranja na financijskim tržištima

Dionice banaka pale su ovaj tjedan budući da su ulagače zabrinuli slom američkog Silicon Valley Banka i probemi u švicarskom Credit Suisseu.

Previranja na tržištima stišala su se tek nakon što je SAD osigurao isplatu pologa klijentima SVB-a a švicarska središnja banka osigurala 50 milijardi franaka Credit Suisseu kako bi poduprla njegovu likvidnost.

ECB je na jučerašnjoj redovnoj sjednici ponovo podigao kamatne stope u eurozoni, za pola postotnog boda, ističući da će inflacija biti previsoka kroz predugo vremensko razdoblje. U ovoj godini trebala bi prema najnovijim bančinim prognozama iznositi 5,3%, a u idućoj 2,9%.

Banka srednjoročno cilja stopu inflacije od oko 2%.

ECB je u priopćenju upozorio i da su najnovije makroekonomske projekcije izrađene početkom ožujka, prije najnovijih napetosti na financijskim tržištima, koje "impliciraju dodatnu neizvjesnost temeljnih procjena inflacije i rasta".

Tri neimenovana izvora izjavila su za Reuters da su članovi upravnog vijeća ECB-a ponovo značajno podigli kamatne stope tek nakon što je švicarska središnja banka osigurala pomoć Credit Suisseu.

U srijedu neimenovani izvori u ECB-ovom nadzornom mehanizmu izjavili su za Reuters da je banka kontaktirala sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnuloj švicarskoj banci.

Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.

U priopćenju sa sjednice o monetarnoj politici, održane u četvrtak ECB je naglasio da je bankovni sektor u eurozoni otporan i da su njegove kapitalne i pozicije likvidnosti "snažne".

U petak, dan nakon redovne sjednice, bančin glasnogovornik izvijestio je o izvanrednom sastanku ECB-ovog nadzornog odbora.

- Nadzorni odbor sastaje se kako bi razmijenio mišljenja i dao članovima najnovije informacije o nedavnim događanjima u bankovnom sektoru, rekao je glasnogovornik Reutersu.

Izvor upoznat s razgovorima rekao je da je svrha sastanka praćenje likvidnosti bankovnog sektora eurozone i procjena mogućeg masovnog povlačenja pologa. Dodao je da ECB, po njegovoj procjeni, neće odmah poduzeti nikakve mjere.

Glasnogovornik ECB-a odbio je komentirati.

Sličan ad hoc sastanak već je održan u prvoj polovini ovog tjedna, izvijestio je Reuters.

Od 8. ožujka tržišna vrijednost europskih banaka smanjena je za oko 165 milijardi eura, izračunala je novinska agencija na temelju podataka Refinitiva.