Jandroković u Turskoj pohvalio sve snažniju gospodarsku suradnju

Robna razmjena između Hrvatske i Turske porasla je u prošloj godini za gotovo 40 posto u odnosu na 2024., izjavio je u četvrtak u Ankari predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

- Ona sada iznosi 1,4 milijarde američkih dolara i ostvaruje se u sve širem spektru gospodarskih djelatnosti, zbog čega će vjerojatno u budućnosti i rasti, rekao je Jandroković novinarima.

Predsjednik Sabora stigao je Tursku na poziv kolege Numana Kurtulmusa s kojim se sastao četvrti put ove godine u onome što je nazvao intenzivnom diplomatskom dinamikom na visokoj razini" između dviju članica NATO-a.

Turski su investitori prisutni u Hrvatskoj u sektorima turizma, bankarstva, energetike. Jandroković je izdvojio tursku tvrtku koja gradi željezničku prugu u Hrvatskoj i drugu koja je kupila poslovni udio pulske tvrtke Uljanik.

Također je istaknuo da je hrvatska kompanija koja se bavi dronovima potpisala suradnju s turskom i da su se hrvatski stručnjaci educirali u Turskoj kako bi integrirali dronove tvrtke Bayraktar u hrvatski sustav obrane.

U kontekstu prijateljstva dviju zemalja Jandroković je naglasio da je ranije ove godine obilježeno 110 godina otkako je Hrvatska uvrstila islam kao ravnopravnu religiju, zajedno s katoličkom i pravoslavnom. 

- Vrlo smo ponosni na to i mnogi kažu da je Hrvatska jedna od najboljih u EU-u kada je u pitanju status i integracija vjernika islamske vjere, rekao je predsjednik Sabora. 

Govoreći o proširenju EU-a na jugoistok Europe, Jandroković smatra da će ulazak u Uniju zemalja koje se nalaze između Turske i Hrvatske smanjiti napetosti i mogućnosti izbijanja sukoba.

- Želimo da prostor između naših dviju država bude prostor mira, stabilnosti i prosperiteta, rekao je Jandroković. To će značiti i bolji protok ljudi i bolji protok roba i dovesti do smanjenja napetosti i mogućnosti bilo kakvih konflikata.

Pristupni pregovori Turske u dugogodišnjem su zastoju nakon što su otvoreni 2005. Kandidatkinje za članstvo u Uniji - BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija u različitim su fazama pristupanja, pri čemu je Crna Gora najdalje odmaknula i europskom bloku bi se mogla priključiti 2028. godine.