Japunčić: Očekujem da Vlada ograniči cijene goriva na još mjesec dana

13:00 / 07.03.2022.

Autor: HTV/IMS

Hrvoje Japunčić o utjecaju sankcija Rusiji na financijska tržišta

Hrvoje Japunčić o utjecaju sankcija Rusiji na financijska tržišta

Foto: HTV/IMS / HRT

Kako su sankcije nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu utjecale na svjetska tržišta i tržišta sirovina i kakve su prognoze i mogućnosti, u specijalnoj emisiji HTV-a analizirao je Hrvoje Japunčić, kako je rekao voditelj Željko Kardum, "čovjek s više od 20 godina staža u financijskoj industriji". 

 - U segmentu energetike fokus je bio na diskusiji o tome hoće li se Amerika samostalno ili Amerika i Europa zajedno odlučiti na sankcij u području uvoza i izvoza sirovina iz Ruske Federacije, rekao je Hrvoje Japunčić upitan što se preko vikenda događalo na tržištima koja su bila otvorena. 


- Od noćas, kada je počelo otvaranje svjetskih tržišta, na europskim i američkim tržištima prosjek porasta cijena naftnih derivata je preko 10%. Sad se već kreće na oko 125-130 USD po barelu. Tu ne govorimo o ruskoj nafti s Urala, jer ju je nemoguće izvesti, trgovci je i bez sankcija sada vrlo slabo kupuju. Uglavnom, i dalje je prisutna vrlo velika spekulacija o tome hoće li SAD samostalno ili s Europom odlučiti na obustavu uvoza nafte iz RF, koja je inače 3. svjetski izvoznik, poslije SAD-a i Saudijske Arabije, kazao je Japunčić. 


 Dodao je kako razlika u cijenama na "spotu" i "forwardu" nije velika kada je riječ o bližim vremenskim razmacima, ali što se tiče daljih razmaka, tržišta ipak gledaju ipak sa zrncem pozitivizma da će se u određenom vremenu ta situacija nekako srediti.


-  Svakakve su mogućnosti za to. Da li će se dio zemalja koje su članice OPEC-plusa u kojem inače jest i Rusija samostalno odlučiti na povećanje, hoće li Amerika, koja je zadnjih dana radila veliki pritisak na Venezuelu da poveća svoje proizvodne kapacitete, i unutar sebe povećati proizvodne kapacitete, to su faktori koji determiniraju razvoj situacije cijene, pogotovo u srednjoročnom periodu, objasnio je.  



Ruska tržišta - sprečava se "bijeg" ruskog kapitala


Japunčić je potvrdio da je cijeli prošli tjedan ruska burza bila zatvorena, a s druge strane, rekao je, postoje restrikcije ruske narodne banke oko izlaska kapitala iz Ruske Federacije.  Objasnio je i utjecaj sankcija u segmentu zabrane trgovanja ruske središnje banke na području Zapada. 


- Ruska narodna banka ne trguje tamo, ali drži ili je držala, dio svojih deviznih rezervi. Ocjenjuje se da je otprilike oko 700 mlrd. USD ruskih deviznih rezervi, a pola od ih sredstava ona je u različitim valutama držala kod različitih centralnih banaka u svijetu. Sada, uslijed sankcija, oko 50% toga je pod blokadom. To je što se tiče ruske narodne banke. Što se tiče ruskih banaka ili ruskih kompanija, trenutno je na tržištima najveći aspekt pitanja isplate kamata ili dužničkih papira, obveznica, koje dospijevaju ovog mjeseca. Recimo, oko 700 mil. USD bi bilo potrebno isplatiti kamata na već izdane obveznice velikih ruskih kompanija ili banaka i tako se tu sada postavlja jako puno pitanja, rekao je Japunčić.


Podsjetio je da je upravo ruska narodna banka rekla kako će se kamate mnoći isplatiti, ali u rubljama, na računima do kojih opet inozemni investitori ne mogu doći.



Mnogo negativnih tendencija na financijskim tržištima 


- Sva ova događanja imaju utjecaj i na kretanje ruske valute, koja je noćas opet za oko 15% devalvirala, tako da, razvoj situacije nažalost, ima puno negativnih tendencija na financijskim tržištima, kazao je. 


Također je podsjetio da je prošli tjedan ruska vlada privremeno zamrznula vlasnička prava nekih kompanija i banaka koje su prisutne na području Ruske Federacije.


- Znači to nije aspekt potpune ili već potvrđene konfiskacije, međutim mnoge kompanije, i europske i američke, neovisno o tim mjerama već su donijele ili će donijeti odluke da se na neki način povlače s ruskog tržišta, rekao je Hrvoje Japunčić. 


Vrijednost ruskih državnih obveznica drastično je pala, raste interes za američke i europske 


- Vrijednost državnih obveznica Ruske Federacije drastično je pala, a s druge strane, apsolutno je nestala mogućnost njihova trgovanja. S druge strane, u odnosu na državne obveznice država članica EU-a ili Amerike pojavio se interes investitora. Sada se, radi nesigurnosti na tržištima, usmjeravaju prema sigurnijim proizvodima - obveznicama - i cijene američkih i europskih obveznica u proteklim su danima rasle, rekao je. 

   

Situacija s hrvatskim državnim obveznicama 


Upitan o odnosu hrvatske državne obveznice, koja se kao i sve druge europske, uvijek veže uz desetogodišnju njemačku državnu obveznicu Bund, Japunčić je kazao kako je Bund ponovno zaronio u negativni prinos, što utječe i na hrvatske obveznice. 


- Bili smo svjedoci, što se tiče upravo njemačkog Bunda, da je uslijed diskusija o podizanju kamatnih stopa u Americi i možda Europi u prvom kvartalu sljedeće godine, nakon dosta godina desetogodišnji Bund imao pozitivni prinos. Međutim, sada je ponovno zaronio u negativni prinos i ako se ovakvi negativni trendovi nastave u sljedećim danima, možemo i dalje očeivati pritisak na kupnju i daljnji pad u negativnost. U odnosu na hrvatske državne obveznice, zabilježili smo povećanje spreada, znači razlike u odnosu na referentni njemački Bund i trenutno, otprilike oko 2,20, 2, 30 je referentni prinos na desetogodišnju hrvatsku državnu obveznicu, rekao je Japunčić. 


Potvrdio je kako to zapravo znači da Hrvatskoj raste cijena zaduživanja. 


-  Vrlo jednostavno i laički, da, trenutno su takve tendencije. Međutim, mišljenja sam da već prisustvo unutar Europske unije i vrlo skoro moguć pristup u eurozonu u tom kontekstu ipak na neki način djeluje vrlo, vrlo pozitivno. U tom kontekstu, nema nikakve rasprodaje, niti jakog pritiska u kontekstu toga da bi se rasprodavale hrvatske državne obveznice, da bi tražena kamatna stopa znatno rasla. Upravo, već sada, indirektno članstvo u eurozoni, omogućava sigurnost, ocijenio je Japunčić. 


Utjecaj sankcija na hrvatske kompanije i hrvatsko tržište kapitala gdje postoje dionice u čijem su vlasništvu djelomično Rusi. 


- Koliko znam i pratim prema javno dostupnim informacijama, 70-ak je kompanija koje su u proteklih nekoliko godina ostvarivale značajni izvozni segment u Rusku Federaciju, a čije su dionice prisutne na Zagrebčkoj burzi. One će imati veći pritisak, jednostavno zbog neizvjesnosti hoće li će i dalje imati izvoz i hoće li moći naplatiti ono što su već izvezli itd. S druge strane, dionice, kao klasa imovine imaju određeni viši stupanj rizičnosti i u tom kontekstu, naravno, investitori kad postoji nestabilnost, donose odluke o prodaji ili pozicioniranju u cash ili u druge, sigurnije klase, obveznice ili nešto. Takav je trend prisutan i na Zagebačkoj burzi, iako smo svjedoci da je unatrag već nekoliko godina zaista mala likvidnost, rekao je Japunčić o utjecaju sankcija Rusiji.


Voditelj Željko Kardum iznio je podatak da Hrvatska zapravo izvozi u Rusiju i Ukrajinu zajedno manje nego u Nizozemsku, koja nam je tek deveti uvoznik, a Japunčić je potvrdio da je naš ukupan izvozni segment u Rusku Federaciju mali. 


Kazao je kako bi one kompanije koje u svojoj vlasničkoj strukturi imaju Ruse mogle imati problema. 


-  Definitivno da. Mislim da smo već prisutni oko toga da određeni pojedinci, ako gledamo u segmentu fizičkih osoba, već jesu u segmentu sankcijskih mjera. Tu će doći, ne samo do privremenog blokiranja vlasničkih prava, možda i trajnog, ili konfiskacije, vrlo je teško reći. Usporedimo li slučaj koji je bio proteklih dana sa Sberbank Europe, odnosno Sberbank Hrvatska, ECB se odlučio na primjenu određenih aktivnost koje u faktičkom regulatornom spektru i nisu obuhvaćene, jer je to tzv. viša sila, tako da bit će s pravnog stanovišta vrlo interesantno vidjeti na koji način i u kojem će se segmentu sve skupa razviti, kazao je. 


- Širina i spektar sankcijekih mjera mijenjaju se i proširuju na dnevnoj bazi, tako da mislim da je tu vrlo teško špekulirati, ne samo danas, odgovorio je Japunčić na pitanje o špekulacijama o tome da bi mali dio "Đure Đakovića"  možda mogao potpasti pod sankcije, zbog ruskog udjela u vlasništvu. 

Tržište naftnih derivata u Hrvatskoj i mogući potezi Vlade 


Upitan prijeti li tržištu naftnih derivata u Hrvatskoj kolaps, kao što tvrdi Hrvatska Udruga poduzetnika, ponavljajući da su pred gubicima zato što je Vlada ograničila cijenu naftnih derivata, a taj rok istječe u utorak, Japunčić je rekao kako misli da će Vlada produljiti ograničenje na još mjesec dana. 


- Očekujem da će se Vlada RH odlučiti na daljnje produljenje za mjesec dana, uz određenu korekciju cijena osnovnih goriva prema gore, dok će i dalje ostati slobodan segment premium goriva, rekao je.


Dodao je kako je moguće da država snizi trošarine, iako taj segment dosad nije doticala, no to bi bio udar na državni proračun. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!