Jesenske makroekonomske prognoze HNB-a: Rast BDP-a ove godine 2,4 posto

U svojim najnovijim, jesenskim makroekonomskim prognozama Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će ovogodišnji rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) dosegnuti 2,4 posto, isto kao i u njezinim projekcijama objavljenima u lipnju, dok će inflacija usporiti na nešto više od četiri posto, a rast bruto plaća mogao bi iznositi 8,3 posto.

Kako dodaju, gospodarski rast bit će ostvaren uz malo veći doprinos inozemne potražnje i nešto manji doprinos domaće potražnje ukupnom rastu nego u lipanjskoj projekciji.

U odnosu na 2025. rast se vidno usporava, što odražava slabiju domaću potražnju, djelomice povezanu s nepovoljnim učincima rata u Iranu na gospodarsku aktivnost, osobito kroz rast cijena energenata i pogoršanje pouzdanja, kao i sporiji rast realnih dohodaka te restriktivniju fiskalnu politiku, navode u utorak iz središnje banke. Podsjetimo, u 2025. gospodarski rast iznosio je 3,4 posto.

IZ HNB-a ističu da nakon vrlo slabog rasta u prvih šest mjeseci ove godine, u drugoj polovini 2026. očekuje se jačanje aktivnosti u skladu sa znatnim jačanjem maloprodaje i industrijske proizvodnje u srpnju, i dalje snažnim rastom dohodaka povezanim s robusnim tržištem rada, kao i očekivanim intenziviranjem korištenja sredstava iz fondova EU-a do kraja godine.

Očekivano jačanje rasta u drugoj polovini godine trebalo bi rezultirati tzv. pozitivnim učinkom prijenosa, pa bi stopa rasta u 2027. mogla biti slična kao i u 2026., unatoč očekivanjima o malo slabijem profilu tromjesečnog rasta. U 2028. nastavak usporavanja rasta realnih dohodaka i malo slabije korištenje sredstava iz fondova EU-a mogli bi rezultirati blagim usporavanjem gospodarskog rasta, napominju.

Snižene projekcije inflacije

Inflacija bi, pak, po najnovijim projekcijama HNB-a, ove godine mogla biti malo viša od četiri posto, nakon čega se očekuje njezino postupno smanjivanje. Podsjetimo, u lipanjskoj prognozi očekivali su inflaciju od 4,9 posto.

Pritom bi, unatoč snažnom rastu cijena energenata, prosječna godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) mogla usporiti na 4,1 posto, sa 4,4 posto zabilježenih u 2025. godini, navode iz središnje banke.

- Na smanjivanje inflatornih pritisaka djeluje usporavanje domaće potražnje i rasta plaća, prigušeni rast inozemne potražnje za turističkim uslugama djelomice povezan i s već dostignutom visokom razinom cijena kao i slabiji uvozni pritisci, što uključuje uvozne cijene prehrambenih sirovina na svjetskom i europskom tržištu. Pod pretpostavkom postupnog pada cijena energenata, kontinuirano restriktivne fiskalne politike i slabljenja domaće potražnje, očekuje se daljnji pad inflacije u projekcijskom razdoblju te bi se ona mogla spustiti na 2,8 posto u 2028., ističu iz HNB-a.

No, dodaju i da bi u suprotnom smjeru mogli djelovati inflacijski pritisci povezani s nepovoljnim vremenskim prilikama, koji bi se prije svega mogli odraziti na porast cijena hrane.

U HNB-u očekuju i da će tržište rada u Hrvatskoj i nadalje ostati snažno, no rast zaposlenosti i plaća mogao bi se usporiti. Na razini cijele 2026. zaposlenost bi mogla porasti za 0,8 posto, slično kao i u projekciji iz lipnja, nakon što je u 2025. rast iznosio 2,5 posto, a postupno usporavanje očekuje se i u ostatku projekcijskog horizonta.

Nezaposlenost bi se mogla nastaviti smanjivati, kažu, no s obzirom na povijesno nisku razinu i stopu nezaposlenosti ispod procijenjene prirodne stope, povećanje zaposlenosti nastavit će uvelike ovisiti o jačanju participacije i uvozu stranih radnika. Stopa anketne nezaposlenosti mogla bi se tako samo blago smanjiti u projekcijskom horizontu, na 4,6 posto u 2028., sa 4,9 posto u 2025.

Rast plaća ove godine 8,3 posto

U HNB-u očekuju na razini cijele 2026. rast nominalnih bruto plaća od 8,3 posto, nakon lanjskih 10,8 posto. U 2027. i 2028. rast nominalnih i realnih plaća mogao bi se nastaviti usporavati i dodatno se približiti povećanju produktivnosti gospodarstva, dodaju.

Iz HNB-a još kažu da su projekcije gospodarske aktivnosti i inflacije i nadalje iznimno neizvjesne, pri čemu prevladavaju rizici da rast bude niži, a inflacija viša od očekivane.

- Glavni izvori neizvjesnosti još uvijek proizlaze iz geopolitičkih napetosti, u prvom redu ratnog sukoba na Bliskom istoku koji izaziva poremećaje u opskrbi energentima i povećava njihove cijene na svjetskom tržištu. Rizici za višu inflaciju cijena hrane proizlaze iz mogućih ekstremnih vremenskih uvjeta koji mogu dodatno pojačati rast cijena prehrambenih sirovina koji je od početka godine vidljiv na svjetskom tržištu. S druge strane, rast bi mogao biti viši, a inflacija niža od prognozirane u slučaju ranijeg smirivanja napetosti na Bliskom istoku. Na rast će uvelike utjecati i sposobnost javnoga i privatnog sektora da do kraja razdoblja uspješno iskoriste raspoloživa sredstva iz fondova EU-a, napominju iz banke.