Balković: Realni sektor mora biti nositelj gospodarskog rasta

Tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija - takva bi prema novom Nacionalnom planu trebala biti hrvatska industrija do 2034. godine. Država u njezin razvoj planira uložiti gotovo tri milijarde eura, a cilj je povećati udio prerađivačke industrije u BDP-u. O ulaganjima u tehnologiju i povećanju produktivnosti te ulozi države u poticanju investicija u minutama središnjeg Dnevnika govorio je predsjednik HUP-a Mislav Balković.

Nacionalni program za razvoj industrije postavio je ambiciozan, ali ostvariv cilj povećanja udjela prerađivačke industrije u BDP-u. No, za njegovo ostvarenje bit će potrebno pokrenuti novi investicijski ciklus.

- Dobro je da su produktivnost i razvoj industrije dobili pravo mjesto kroz Nacionalni program za razvoj industrije. Hrvatska trenutačno za prerađivačku industriju kreira oko 10,5 posto BDP-a. Cilj je doći do 12,5 posto, znači 20-ak posto rasta. To je optimističan cilj koji se čini ostvariv. Međutim, glavno je pitanje koji su elementi potrebni da se to zaista i dogodi, rekao je Mislav Balković za Dnevnik HTV-a.

Za pokretanje investicijskog ciklusa, ističe Balković, potrebno je osigurati sredstva za ulaganja u novu tehnologiju i povećanje produktivnosti.

- Prije svega, moramo vidjeti koja su to sredstva koja možemo uložiti da se na mjestima gdje do sada nije bilo dovoljno investiranja pokrene investicijski ciklus, da se ide prema novoj tehnologiji i da se tako poveća produktivnost, rekao je Balković.

"Ključ su ulaganja i veća dodana vrijednost"

Problem je što dio hrvatskih poduzetnika nema dovoljno vlastitog kapitala za veća ulaganja, a razlike među industrijama pritom su velike.

- Hrvatski poduzetnici u prosjeku imaju nižu profitnu maržu od svojih kolega u europskim državama. To znači da investicijski ciklus nije tako lako pokrenuti ako naprosto nemaš dovoljno svojih sredstava, pojašnjava.

Navodi, kako neke industrije imaju dovoljno kapitala za pokretanje investicija, druge zbog niskih marži teško mogu doći i do bankovnih kredita.

- Imamo industrije koje trenutačno puno bolje stoje, imaju više kapitala i mogu lakše pokretati investicije, a imamo i onih koji rade na profitnoj marži od nula ili jedan posto, koje niti su bankabilne niti mogu dobiti kredite, i tamo je pokretanje puno teže, ustvrdio je.

Govoreći o industrijama koje bi Hrvatska trebala razvijati, Balković ističe da cilj ne bi trebala biti konkurencija niskom cijenom rada, nego stvaranje veće dodane vrijednosti.

- Nama treba industrija koja stvara veću dodanu vrijednost, veće plaće i koja tako potiče rast. Imamo sektore poput elektroindustrije, prehrambene i kemijske industrije te ICT-a koji su već sada prilično dobro pozicionirani i izvrsno konkurentni, apostrofirao je.

"Potencijal su industrije dvostruke namjene"

Velik potencijal vidi i u industrijama dvostruke namjene.

- Drugo područje u kojem tek trebamo izgraditi još jaču poziciju su industrije dvostruke namjene, one koje proizvode i za civilne i za vojne svrhe, jer se tu ulaže veliki europski novac i trebamo se uključiti u te lance vrijednosti, rekao je Balković.

Istodobno, smatra da bez vlastite bazne industrije Hrvatska dugoročno ne može biti konkurentna.

- Ako ćemo sav čelik i željezo uvoziti, ako nećemo moći proizvoditi kablove, repromaterijal za proizvode veće dodane vrijednosti, onda nećemo biti konkurentni. I konačno, zelene industrije, odnosno energetska tranzicija kao dio ulaganja, apsolutno može imati veliki efekt na rast, poručio je.

"Više tehnologije, veća produktivnost"

Balković smatra da problem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nije u radnicima, već prije svega u razini tehnologije i produktivnosti.

- Teza da je problem u hrvatskom radniku potpuno je promašena i kriva. Problem je u tome koliko imamo tehnologije, koliko imamo znanja, koliko je naša industrija automatizirana i koliko je digitalizirana. Je li umjetna inteligencija, o kojoj danas dosta govorimo, zaista uključena u sustave za kontrolu kvalitete, prediktivno održavanje i optimizaciju ili je ne koristimo, objašnjava.

Upravo ulaganja u tehnologiju, dodaje, mogu povećati produktivnost i omogućiti veći rast plaća i životnog standarda.

- Glavni element koji će napraviti razliku je upravo ulaganje u tehnologiju. Za isti broj sati, sa sadašnjih 53 posto bruto dodane vrijednosti po satu rada koje ima Hrvatska u odnosu na prosjek Europske unije, moramo se podići više. Jer manje-više, koliko ćemo biti produktivni, toliko ćemo bolje živjeti u budućnosti, rekao je.

"Realni sektor mora biti nositelj rasta"

Država pritom, smatra, mora imati aktivnu ulogu u poticanju ulaganja jer velik dio gospodarstva nema dovoljno vlastitih sredstava za investicije.

- Uloga države je nužna, baš zbog niske profitne marže cijelog gospodarstva. Mi smo, nažalost, u aktualnom razdoblju EU fondova samo 11 posto od ukupnih sredstava uložili u realni sektor gospodarstva. Sada to mora biti najmanje trećina, ako ne i više, da uopće potaknemo ciklus, kazao je.

Osim bespovratnih sredstava, ističe, potrebno je osigurati i druge oblike potpore poduzetnicima.

- Tu su i krediti koji trebaju biti povoljni, također i jamstva, ali i kvalitetniji tretman reinvestirane dobiti. Moramo napraviti cijeli taj paket sredstava kojima treba potaknuti investicije, koje se inače ne bi dogodile, poručio je.

Cilj bi trebao biti veći doprinos realnog sektora gospodarskom rastu.

- Moramo biti svjesni da danas tri četvrtine gospodarskog rasta čine javne investicije i javna potrošnja, koje s druge strane povećavaju inflaciju, umjesto da to čini realni sektor. Moramo promijeniti model u kojem realni sektor postaje kičma rasta za buduće razdoblje, zaključio je.