Jesu li projekti obnovljivih izvora u RH pod blokadom?

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), uputilo je zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope pismo Europskoj komisiji u kojem upozorava da će bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska izgubiti investicije i povećati uvoz fosilne energije.

U pismu se navodi da je razvoj obnovljivih izvora u Hrvatskoj potpuno zaustavljen, pa bi mogla doživjeti neuspjeh u ispunjavanju cilja da do 2030. najmanje 42,5 posto potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora.

Potpisnici pisma pozivaju EK da iskoristi sve instrumente i zatraži od hrvatske vlade hitne mjere, a to su: donošenje naknade za priključenje od nula eura po kilovatsatu, otvaranje tržišta uravnoteženja za OIE te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove.

Autori pisma tvrde da je trenutačno blokirano je 60 projekata ukupne snage 3,5 gigavata (solarne, vjetroelektrane, geotermal te baterijski sustavi), vrijednih više od tri milijarde eura.

Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, prvi u nizu dokumenata koji se plaćaju, a koja zbog blokade počinju istjecati krajem ove godine.

Time investitori nepovratno gube novac dok lokalne zajednice gube značajne prihode koji bi im pripali od realizacije OIE projekata na njihovom području.

Istodobno, propušta se prilika da domaća industrija sklapa s proizvođačima OIE dugoročne ugovore o kupnji energije, kojima bi osigurala povoljnije tržišne uvjete i time povećala svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu, kažu u udruženju OIEH.

U pismu objašnjavaju da je razvoj novih projekata većih od 10 MW zaustavljen od 2022. jer Hrvatska energetska regulatorna agencija nije odredila naknadu za priključenje na prijenosnu mrežu.

Tvrdi se da umjesto toga, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte, čime poskupljuju 30 do 40 posto i postaju neisplativi.

Ministar gospodarstva, ističe se, još je u ožujku najavio naknadu od 0 /kW i fleksibilne ugovore za poticanje ulaganja u baterijska skladišta, ali to obećanje još nije ispunjeno.

 Ako se ništa ne poduzme, predviđaju potpisnici, čak 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan kad prime rješenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje tvrtki s hrvatskog tržišta i gubitak milijunskih investicija koje bi trajno smanjile cijenu energije u Hrvatskoj.

Naglašava se i da je hrvatsko tržište uravnoteženja nefunkcionalno.

Naime, HEP Proizvodnja kao podružnica državne tvrtke HEP d.d., u praksi je jedini pružatelj usluga uravnoteženja, dok je HOPS, koji bi morao osigurati tržišnu nabavu, također u vlasništvu HEP-a, što stvara očiti sukob interesa i narušava tržišno natjecanje.

Poručuje se i da Hrvatska nema ozbiljan plan elektrifikacije te da je u 2022. godini udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4 posto (od čega svega 0,2 posto električne energije iz OIE), a cilj do 2030. iznosi samo 5,8 posto - višestruko manje od europskih ambicija.

Pritom i elektrifikacija željeznice, koja bi mogla značajno smanjiti emisije i ubrzati tranziciju, ostaje neiskorišteni potencijal.