Vidaković: Dug rat slomio bi Zapad prije Irana, Europa najranjivija

Rat na Bliskom istoku ušao je u sedmi dan, a njegovi učinci sve se više osjećaju i na globalnim financijskim tržištima. O tome što burze i tržišta trenutno govore o sukobu i koliko bi on mogao potrajati u Studiju 4 govorio je financijski stručnjak Neven Vidaković.

 'Kupuj kad je krv na ulicama'

Vidaković kaže da se zasad na tržištima događa upravo ono što se i očekivalo: "Sve što se dosad događa ide po onome što Amerikanci zovu playbook. Ništa neobično se nije dogodilo".

- Nakon početka sukoba burze su u ponedjeljak otvorene negativno, ali su se tijekom dana oporavile. To je prema klasičnom 'Rothschildovskom' pravilu: 'Kupuj kad je krv na ulicama', objasnio je.

Već u utorak investitori su, dodaje, shvatili da je riječ o ozbiljnom sukobu pa su tržišta ponovno pala, a sada se kreću u rasponu stalnih oscilacija. Nafta je, očekivano, snažno porasla, dok je zlato, unatoč očekivanjima, palo.

– Zlato je palo više od pet posto jer vrijedi pravilo 'Kupi glasinu, prodaj činjenicu". Zlato je raslo u očekivanju rata, a kada je rat počeo, investitori su zatvorili pozicije i uzeli dobit, objasnio je.

Obveznice važnije od cijene nafte

Prema Vidakoviću, za razumijevanje mogućeg trajanja rata važnije je promatrati tržište obveznica nego cijene energenata. Ističe da su kamatne stope i u Europi i u SAD-u već vrlo visoke, dok je japanska desetogodišnja obveznica porasla na razinu iznad dva posto, najvišu u posljednjih 30 godina. Vidaković smatra da postoje jasni pokazatelji koji bi mogli signalizirati završetak rata.

– Rat će završiti pod jednim od sljedećih uvjeta: ako američki burzovni indeksi padnu deset posto, ako nafta tri tjedna bude iznad 85 dolara ili ako njemačka desetogodišnja obveznica prijeđe tri posto, odnosno američka tridesetogodišnja pet posto, rekao je.

Razlog za to, objašnjava, leži u riziku fiskalne nestabilnosti: "Takvo stanje bi kreiralo fiskalnu nestabilnost u Europi i Americi. Novac bi postao skup".

Posebno upozorava na stanje na tržištu obveznica: "Jedini koji su danas uspaničeni su trgovci obveznicama jer obveznice govore da bi ovaj rat mogao donijeti fiskalnu nestabilnost i visoku inflaciju. Obveznice su vrlo krhke i lomljive".

Kao primjer naveo je visoke proračunske deficite velikih ekonomija: "Amerika ima deficit proračuna gotovo sedam posto BDP-a, Francuska šest posto, a njemačka ekonomija je slaba". Rast kamatnih stopa znači da države s velikim potrebama za zaduživanjem moraju plaćati sve skuplji dug.

– Drugim riječima, Amerikancima i europskim ekonomijama ne odgovara dug rat, rekao je Vidaković.

Iran može politički izdržati dulje nego što Zapad može financijski

Vidaković upozorava da je priroda sukoba između Irana i Zapada bitno različita. Prema njegovu tumačenju, Iran se prije svega nalazi u ekonomskom i političkom sukobu. Zemlja se suočava s ozbiljnim gospodarskim problemima, a Zapad istodobno nastoji promijeniti režim u Teheranu.

Zapadne zemlje, s druge strane, prema njegovim riječima, nalaze se u financijsko-ekonomskom sukobu. Financijski, jer burze i tržište obveznica teško mogu podnijeti velike potrese, a ekonomski zato što bi rast cijena energenata mogao izazvati dugotrajnije posljedice poput inflacije i pada proizvodnje.

U takvim okolnostima, smatra Vidaković, Iran bi politički mogao izdržati dulje nego što zapadne ekonomije mogu podnijeti financijski pritisak. Procjenjuje da bi iranski režim mogao opstati mjesecima, dok bi zapadne ekonomije mnogo teže izdržale dugotrajan rat.

Zbog toga je, dodaje, američki predsjednik Donald Trump naglašavao da bi sukob trebao biti kratak, poručujući tržištima i gospodarstvu da će šok biti snažan, ali vremenski ograničen. Hoće li se takav scenarij doista ostvariti, tek će se vidjeti.

Vidaković: trenutno nema ekonomskog razloga za rast cijena goriva

Govoreći o mogućoj blokadi Hormuškog tjesnaca i utjecaju na energetsko tržište, Vidaković ističe da takav razvoj događaja kratkoročno ne bi trebao izazvati ozbiljan nedostatak nafte ili plina. Prema njegovim riječima, iako su zemlje poput Katara važne za opskrbu energentima, one nisu presudne za globalno tržište.

Podsjeća da Sjedinjene Američke Države imaju vlastite izvore nafte i plina, dok Kina velik dio energenata može nabaviti iz Rusije. U najnepovoljnijem položaju, smatra, nalazi se Europa jer njezina industrija snažno ovisi o uvozu plina.

Vidaković tvrdi da trenutačni rast cijena goriva nema čvrsto ekonomsko uporište. Objašnjava da naftne kompanije raspolažu velikim zalihama koje su kupljene mjesecima ranije, pa se danas prerađuje nafta nabavljena po starim, nižim cijenama. Zbog toga kratkoročni skok cijene nafte na tržištima ne bi trebao odmah utjecati na cijene goriva na benzinskim postajama.

Prema njegovim riječima, cijene derivata počinju rasti tek ako se rast cijene nafte zadrži dulje vrijeme, jer tada nova, skuplja nafta postupno zamjenjuje staru u zalihama. Budući da je sada riječ o kratkoročnom šoku, smatra da barem mjesec dana ne postoji opravdan razlog za povećanje cijena goriva.

Upozorava i da se na tržištu energenata vrlo brzo pojavljuju špekulacije, naglašavajući da globalna kretanja uvelike određuju financijska tržišta. Prema njegovu mišljenju, ključnu ulogu u određivanju cijene novca i gospodarskih kretanja imaju upravo tržišta obveznica i njihovi trgovci, čije odluke potom utječu i na realnu ekonomiju.

Vidaković: Europa bi mogla biti najveća žrtva 

Govoreći o utjecaju rata i rasta cijena energenata na gospodarstvo, Vidaković upozorava da je Europa u osjetljivoj poziciji, posebno zbog ovisnosti o plinu. Ističe da su cijene plina na europskim tržištima snažno porasle jer Europa teže dolazi do energenata, dok je situacija u Sjedinjenim Američkim Državama znatno stabilnija.

– Ako pogledate 'futures' ugovore u Americi, cijena plina je izrazito niska i ništa se posebno ne događa, rekao je Vidaković.

Dodaje da Europa već nosi teret posljedica rata u Ukrajini, a novi sukob na Bliskom istoku dodatno komplicira situaciju. Procjenjuje da bi vodeća europska gospodarstva mogla biti ozbiljno pogođena ako sukob potraje.

– Ako ovo potraje dulje od mjesec ili dva, odgovor je da – europska gospodarstva bit će ugrožena, rekao je Vidaković.

Ujedno je kritizirao političko vodstvo u Europi, smatrajući da Unija u krizama pokazuje slabost te citirao naslov iz medija koji dobro opisuje situaciju - "Ovo je još jedna kriza u kojoj je Europa briljantno pokazala koliko ni za što nije relevantna". 

Smatra da je problem u načinu upravljanja europskom politikom i kaže: "Europu vode ljudi koji se bave politikom, a ne državništvom. To su sitne duše koje govore što treba napraviti, ali ništa ne rade jer se boje preuzeti odgovornost".

Više pogledajte u videoprilogu: