Kakva je situacija sa zemljištem i koje su kulture najviše stradale

Obilna kiša i poplave uništili su usjeve i trajne nasade. S povlačenjem vode - katastrofalne posljedice sve su vidljivije. Za mnoga područja proglašava se elementarna nepogoda. Kakva je situacija s poljoprivrednim zemljištem u Slavoniji i koje su kulture najviše stradale u Studiju 4 govorio je član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

- Na slavonskim oranicama djelomično još uvijek ima vode, radi se o mikrodepresijama koje su tu već više od deset dana. Gdje god se voda zadržala više od pet dana - tu kulture neće biti. Ili će se morati presijavati ili ostati na ugaru, kazao je Mato Brlošić.

Najviše su stradale, dodao je - kulture na predjelima gdje je došlo do poplava i to suncokret, soja, kukuruz. Brza je voda jednostavno odnijela sjeme ili iščupala mlade biljke, a sunce se u Slavoniji danas pojavilo nakon gotovo dva tjedna. Radi se o tisućama hektara oranica koje su poplavljene, a šteta se trenutno procjenjuje na terenu. 

Ugar ili presijavanje, profita neće biti

- Nije dobro ostaviti zemlju, ali je upitno i presijavanje koje košta. Kraj je svibnja i pitanje je kakvo će biti ljeto. Odluke poljoprivrednika bit će teške, a profita neće biti. Možda je ipak najpametnije tu zemlju ostaviti na ugaru, naglasio je. 

Kazao je kako je u Obrovcu i Gračacu veća šteta od poplava na objektima i povrću nego na višegodišnjim kulturama. Pod vodom je bilo nešto vinograda ali su većinom sve pašnjaci na kojima ne bi trebalo biti posljedica. Samo bi vlasnici stoke svoje životinje trebali tretirati protiv nametnika. 

Na sjeveru štete daleko veće nego u Slavoniji

- Na sjeveru Hrvatske gdje su stradali plastenici s cvijećem i povrćem bit će još veće štete nego u Slavoniji. Radi se o vrlo intenzivnim kulturama u koje se puno ulaže, a neke su bile i pred samu berbu, naglasio je Brlošić. Povnovio je da zaštita bilja u koju ratari moraju krenuti puno košta, a da profita neće biti.

Uništena stočna hrana, stoci prijete paraziti

Govoreći o stanju u sisačko-moslavačkoj županiji kazao je kako je tamo puno stočara kojima je uništena stočna hrana. A pašnjaci će biti još dugo pod vodom i nakon povlačenja bit će problema s parazitima, kazao je. Ponovio je da se stoka mora protiv njih tretirati. 

- Nadamo se da će lokalne zajednice proglasiti elementarne nepogode i da će država intervenirati barem da bi poljoprivrednici mogli preživjeti godinu. Najgore bi bilo da oni prekinu proizvodnju. Cilj bi trebao biti zadržati poljoprivredne proizvođače na terenu, ove im godine pomoći i nadati se da će dogodine biti bolje, kazao je. 

Štete od vrućina mogle bi biti veće od onih koje su donijele poplave

Također je kazao kako su cijene na tržištu poljoprivrednih proizvoda trenutno u padu, tako da ne vjeruje da će doći do poskupljenja za potrošače, naročito ako država pomogne. Međutim, poljoprivrednici su u bezizglednoj situaciji. Dodao je da bi, u slučaju da se temperatura naglo digne iznad 30 stupnjeva - štete od vrućina mogle biti i veće od onih koje su donijele poplave.