Perko: Kamatne stope na kredite u RH su među najnižima u Europskoj uniji

Kamatne stope u Hrvatskoj su među najnižima u Europskoj uniji, kazala je u središnjem Dnevniku HTV-a Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka. 

- Inflacija od kraja prošle godine ide u smjeru spuštanja, s izuzetkom nekih mjeseci. U listopadu je u Hrvatskoj, prema Eurostatu, bila 6,7%, za razliku od rujna od 7,4%, kazala je Perko. Dodala je da je politika dizanja kamatnih stopa Europske centralne banke pokazala da je vrijeme za određenu stagnaciju. Istaknula je i da je od srpnja 2022. do danas bilo deset podizanja kamatnih stopa.

Kamatne stope u RH su među najnižima u EU 

Odgovarajući na pitanje hoće li se nastaviti relativno povoljna situacija u Hrvatskoj s kreditima, odnosno kamatnim stopama, Perko je kazala da su u Hrvatskoj kamatne stope među najnižima u Europskoj uniji.

- To je super za dužnike. Kako aktivne kamatne stope, tako su i pasivne kamatne stope među nižima. Međutim bitno je napomenuti da imamo među najnižima kamatne stope na kredite. To je puno bolje od obrnute situacije gdje su visoke kamatne stope i na aktivnoj i na pasivnoj strani, dodala je.

Zanimljiv je podatak da je ove godine ukupni obujam gotovinskih kredita rastao za pola milijarde eura, unatoč blagom rastu kamatnih stopa i pooštrenim uvjetima financiranja. Je li to iznenađujuće, upitao je urednik i voditelj Mladen Sirovica.

Perko smatra da se ne bi moglo reći kako je to iznenađujuće. U rastu je, kaže, hrvatsko gospodarstvo, raste BDP, potrošnja i trgovina na malo. 

- Cijeli segment kućanstava kod kredita raste. Stambeni krediti rastu po stopi od 10%, ako gledamo godinu na godinu. Isto tako i potrošački krediti rastu po stopama od oko 8%. Doduše, stambeni krediti imaju jedan stabilan rast. Potrošački krediti imaju krivulju rasta zadnjih mjeseci. Isto tako je bitno za napomenuti da je i rast kamatnih stopa kod potrošačkih kredita bio najblaži, 55 baznih bodova, navodi Perko.

Istaknula je da je puno razloga zašto su u Hrvatskoj kamatne stope niže nego u ostatku EU.

- Primarni razlog s najvećim ponderom je uvođenje eura, smanjenje regulative, stabilna depozitna baza. Dakle, puno je razloga u Hrvatskoj zašto je to preljevanje rasta kamatnih stopa kod nas sporije i slabije, kazala je.

Gdje se očekuje veći priljev novca?

Perko smatra da je teško reći bi li npr. banke mogle očekivati veći priljev novca, nego što bi se možda mogao usmjeriti u kupnju nekretnina.

- To ovisi o investicijskim strategijama svakog pojedinca. Mi smo imali veći rast, primjetni rast kamatnih stopa na štedne depozite još od prije ljeta. Neke banke su počele još u petom, šestom mjesecu podizati kamatne stope na štedne depozite. Oni ih dižu nekakvim manjim koracima. Neke banke su recentno u većem koraku digle za veći iznos te kamatne stope. Očekujem da će se prelijevanje najviše možda dogoditi s transakcijskih računa gdje je kamatna stopa niska na oročene depozite s obzirom da 77% ukupnih depozita je na transakcijskim računima, a samo 23% je oročeno. Dakle, tu očekujem da će možda biti veća realokacija sredstava, ali sigurno će i neki dodatni dio s tržišta doći zbog ovih viših kamatnih stopa na štedne depozite, izjavila je.

"Bitna je stabilna i predvidiva porezna politika"

Banke su tzv. porezne ekstra profite platile 19 milijuna eura u prošloj godini. Perko pak ne očekuje novi porez ove godine.

- Banke su ove godine za prošlu godinu platile poreznu izvanrednu dobit. U tom trenutku je rečeno da je to jednokratna izvanredna dobit. Mi se držimo toga i očekivanja su da to zaista je jednokratna dobit, tako da ne očekujemo novi porez ove godine. Međutim, naravno, na Vladi, na ministru financija je da određuje fiskalnu politiku i kako oni budu odredili, tako će se staviti. Međutim, ono što je bitno za cijelo gospodarstvo, a ne samo za bankarski sektor, je jedna stabilna i predvidiva porezna politika.