Blagi pad pojavnosti ASK, direktna šteta preko 5 milijuna eura

Zbog afričke svinjske kuge Hrvatska je ostala bez gotovo 20 tisuća svinja. Većina je eutanazirana, a dio je uginuo nakon zaraze tom virusnom bolešću koja se vrlo brzo širi. 

Prema posljednjim podacima, afrička svinjska kuga potvrđena je na 870 gospodarstava, potvrdila je za HTV Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u Ministarstvu poljoprivrede.

Gotovo svi slučajevi dosad zabilježeni su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali poljoprivrednici se boje da bi se, zbog nedovoljno brze i učinkovite reakcije nadležnih službi mogla proširiti i u ostale. 

- Trendovi pojavnosti nam ukazuju da je došlo do stagnacije pojavnosti pa čak i blagog pada ASK što nam daje optimizam u sve mjere koje se provode na terenu, a koje idu u smjeru njenog usporavanja, zaustavljanja i u konačnici suzbijanja, rekla je Karačić u emisiji "Studio 4".

Bolest je lokalizirana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

- Imali smo svega tri potvrđena slučaja u Brodsko-posavskoj županiji, otad je prošlo dosta vremena, novih slučajeva nismo imali, rekla je Karačić.

Ljudi se ne mogu zaraziti afričkom svinjskom kugom, ali se može prenijeti na divlje životinje.

- Do ovog trenutka bolest je potvrđena u osam slučajeva na divljim svinjama, pet slučajeva na području lovišta Vukovarsko-srijemske županije, dva na području Sisačko-moslavačke županije i jedan na području Karlovačke županije, rekla je Karačić.

Istaknula je da je prema grubim procjenama direktna šteta od ASK temeljem dosad usmrćenih ili uginulih životinja preko 5 milijuna eura.

Utvrdi li se ASK na nekom gospodarstvu, sve svinje na tom gospodarstvu moraju se što prije usmrtiti i usmjeriti u objekt za preradu nusproizvoda. Takav nusproizvod se spaljuje u spalionici.

- Bitne su i preventivne mjere - popisa gospodarstava i lokacija na kojima se drže domaće svinja, provjera njihova stupnja biosigurnosti, na gospodarstvima na kojima biosigurnost ne može biti u skladu s minimalno propisanim svinje se moraju ukloniti kako ne bi predstavljale visoki rizik za daljnje širenje bolesti, pojasnila je Karačić.

Nakon usmrćivanja životinja zbog bolesti na gospodarstvu minimalno 12 mjeseci ne smije biti novog uzgoja domaćih svinja.

- Takva gospodarstva su vrlo rizična i vrlo vjerojatno bi se ponovno pojavila ASK, dodala je Karačić.