15:16 / 27.03.2022.

Autor: Nu2/V.K./HRT

Kardum: Zašto je Putin napao Ukrajinu i je li njemačka politika licemjerna?

Željko Kardum

Željko Kardum

Foto: Nu2 / HRT

Vjerojatno neće biti ni svjetske gospodarske krize, a Rusija je ušla u rat i zato jer joj Ukrajina sve više postaje energetski konkurentna. Europa će ruski plin zamijeniti skupljim američkim plinom, a ni to ne mora biti dobro jer osim ruske ucjene jednog dana možemo doživjeti američku ucjenu, sjetimo se Trumpa. Njemačka politika je licemjerna jer milijarde dolara šalje Putinu, a s druge strane stotine milijuna dolara odlaze u Ukrajinu. To su samo neke od teza koje je u 'Nedjeljom u dva' iznio ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum. 

Kardum: Nema šanse da se kamate na štednju povećaju

Kardum: Nema šanse da se kamate na štednju povećaju

Foto: Nu2 / HRT

Kardum je naglasio kako ga je začudilo kada je razgovarao s financijskim analitičarima pa je rekao kako inflacija od 7-8 posto nije tako strašna. Vidjeli smo mi i veće, no oni su ga ispravili i rekli, kako mladi nismo vidjeli veće i od tuda proizlazi njihov strah. Kako kaže, to je za njih nešto novo.

- Nadam se da ova inflacija će biti ona tranzicijska inflacija. No, mora se reći da se svjetsko gospodarstvo od COVID-a relativno dobro oporavlja, rekao je.

Na pitanje ima li naznaka da će se kamate na štednju povećavati, Kardum je rekao kako nema šanse za to - pogotovo u EU-u, jer ona to sebi ne može priuštiti. Kamatne stope držat će nisko, a sukladno s tim banke koje će nuditi depozite - nudit će ih nisko, smatra.

'Nitko se štednjom nije obogatio'

Rekao je da kad ljudi imaju problem s novcem, najgori je savjet da se primire i štede. Kako kaže, nitko se nije štednjom obogatio. Na pitanje, je li isplativo ulaganje u nekretnine, Kardum je rekao „kako gdje”, te da je sadašnje kupovanje nekretnina na skupom uzlaznom dijelu.

Kardum govori kako su cijene energenata na svjetskom tržištu, onakve kakve jesu i mogu ići do određene točke i preko nje će se početi smanjivati potražnja za gorivom.

Treba li se država odreći trošarina

- Veliko i vječno je pitanje, treba li se država odreći trošarina. U ovom trenutku naglašavam da ona mora to učiniti jer ako to ne učini, sebi reže drugi dio grane, a to utječe na gospodarske aktivnosti i ubire se manji dio PDV-a. U svim se krizama, najefikasnija pokazivala ona intervencija koja potiče gospodarstvo, naglašava.

Kako kaže, dugoročno će države biti prisiljene sudjelovati u cijeni energenata, zato što im isti utječu i na inflaciju, i na gospodarsku aktivnost. Smatra da će na cijelo gospodarstvo utjecati potezi centralnih banaka, ali mora se vidjeti koliki je udio cijene energenata u svjetskom gospodarstvu.

Kardum ima tezu o tome zašto je Putin morao napasti Ukrajinu. Kako Kaže, Rusiji 60 posto proračuna pune energenti.

Rusija ušla u rat i zato jer joj Ukrajina postaje energetski konkurentna

- Sve je više Europa postajala ovisna o ruskim energentima, ali ono što ih je smetalo je svjetska cijena nafte koja je zadnjih 10 godina niska, no dogodila se u Europi dekarbonizacija, idu se maknuti fosilna goriva. Ljudi sve manje kupuju, ali pojavljuje se i Ukrajina koja ima velike rezerve plina, a s obzirom na to da je ona bliža EU, EU će njima omogućiti da iskorištavaju kapacitete, rekao je Kardum i dodao kako malo po malo imate Ukrajinu koja je i geografski bliža EU i bliža EU integracijama te ona postaje Rusiji konkurent.

Na pitanje je li se Putin preračunao što se tiče gospodarstva, Kardum govori kako će se to tek vidjeti, zato što Europa još uvije uvozi energente i najčvršći zagovornik toga je Njemačka. S jedne će strane netko reći da Njemačka minira sankcije EU glede Rusije jer šalje pomoć od 100 milijuna eura u Ukrajinu, a s druge strane šalje milijardu eura Putinu i ne želi se toga odreći, govori.

Smatra kako nije istina de se Njemačka ne može odreći opskrbe energenata iz Rusije. A radi se, dodaje - o zemlji koja će činiti sve za svoje gospodarstvo.



Kako kaže sugovornik u prilogu, država koja ne može na samodostatan način osiguravati svojim građanima električnu energiju, ne može se zvati državom.

Kardum ističe kako se hvalio HEP da je u 2020. godini postavio na 25 svojih zgrada postavio sunčane kolektore i da je izveo kolektore na još 17 industrijskih objekata HEP-ovih kupaca.

Na pitanje isplati li se kupiti električni automobil pitali smo ljude koji su za i protiv.

Kardum naglašava kako u gradovima poput Zagreba, takav se auto nema gdje „uštekati”. Garaže u novim zgradama nemaju trofazni priključak, a ako imate običnu utičnicu. Auto ćete puniti cijeli dan. Kako kaže, to je za sada neprihvatljivo što se tiče praktičnosti.

- U ovom su trenutku električni automobili nepraktični, skupi i za njih nemamo infrastrukturu, naglasio je.

Hrvatskoj je neophodna nuklearna energija

Hrvatska se opredijelila da je za nuklearnu energiju i to je za sve bilo iznenađenje.

Kardum se zapitao za koga je to bilo iznenađenje, zato što je u Hrvatskoj bilo 5 energetskih strategija u kojima se govori o nuklearnoj energiji.ž

- Slovenija, odnosno i mi, imamo NE Krško, dogradnju nuklearne elektrane radi Mađarska, isto tako i Rumunjska. Mnogi osim Njemačke i Austrije planiraju graditi nove, govori i dodaje kako su danas nuklearne elektrane sigurne, naglasio je.

- Za Hrvatsku bi bile dovoljne dvije nuklearne elektrane, ističe.

Danas svi govore kako je Ukrajina žitnica Europe i to svi prihvaćaju kao takvo, ali ako pogledamo Francuska danas proizvodi više žita nego Ukrajina, Njemačka proizvodi gotovo koliko i Ukrajina. Do 2016. najveći proizvođač pšenice je bila EU, rekao je Kardum.

Gladi biti neće

Hrvatska proizvodi dvostruko više žitarica nego što joj je potrebno.

- Pšenice neće nedostajati, ali koja će biti cijena o tome se trenutno ne može govoriti, no kako kaže Kardum, gladi biti neće, naglasio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!