Profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić u Studiju 4 pozvao je na ulaganje u silose i modernizaciju poljoprivrede te poručio da bi sanacija otpada u Gospiću mogla trajati dvije godine, dok su okolna poljoprivredna tla i usjevi, prema njegovim riječima, čisti.
Ekstremna suša i visoke temperature ostavile su posljedice na hrvatsku poljoprivredu. Proizvodnja kukuruza, soje i šećerne repe ove je godine pala, dok je povećana jedino proizvodnja suncokreta. Profesor Ivica Kisić upozorio je da hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju treba modernizirati, ulagati u navodnjavanje, ali i ozbiljnije razmišljati o skladištenju poljoprivrednih proizvoda.
Kisić, koji je i član Znanstvenog savjeta za sanaciju otpada u Gospiću, pritom je potrebu za ulaganjem u silose povezao i s problemom ilegalno odloženog otpada u Gospiću.
Kisić: Ulagao bih u silose
Govoreći o važnosti skladištenja hrane, Kisić je kao primjer naveo Kinu, za koju je ustvrdio da drži oko 70 posto svjetskih zaliha kukuruza, 60 posto pšenice i 40 posto soje.
– Mene da se pita, ja bih sada ulagao u silose, pravio bih silose. Ne bih našu pšenicu dao da se izvozi kao zrno u bescjenje, pa da onda uvozimo pekarske proizvode od te pšenice koju smo mi izvozili, rekao je Kisić.
Podsjetio je da su nekada izgrađeni skladišni kapaciteti u kojima su se čuvali krumpir, zelje i drugi poljoprivredni proizvodi. Danas, upozorio je, dio takvih prostora ima sasvim drugu namjenu.
– Nažalost, mi smo u ovoj državi nešto strašno stavili u te silose. To je čisti ekocid, rekao je Kisić govoreći o otpadu u Gospiću.
"Mi smo savjetodavno tijelo, ništa ne odlučujemo"
Kisić je član Znanstvenog savjeta Vlade vezanog uz sanaciju otpada u Gospiću, a u tom se tijelu, kako je objasnio, bavi stanjem tla i poljoprivrede. Naglasio je, međutim, da Savjet nema ovlasti donositi odluke o samoj sanaciji.
– Mi imamo savjetodavnu ulogu. Mi ne odlučujemo, apsolutno ništa ne odlučujemo, naglasio je.
Prema njegovim riječima, u početku se lutalo oko toga što i na koji način napraviti, a prvotno se govorilo da bi sanacija mogla biti završena u roku od tri mjeseca. Kisić smatra da je za cjelokupan posao potrebno znatno više vremena.
– Odmah je svakome bilo jasno. Evo, sada ću otvoreno i javno reći: ako to bude i dvije godine, bit ću super zadovoljan da se to uspije sanirati, rekao je. Pojasnio je da pritom govori o kompletnoj sanaciji, koja bi se trebala provesti u četiri koraka.
Kisić: Okolna poljoprivredna tla i usjevi potpuno su čisti
Kada je riječ o posljedicama ilegalno odloženog otpada na poljoprivredu, Kisić je napravio jasnu razliku između samog industrijskog prostora na kojem se otpad nalazi i okolnog poljoprivrednog zemljišta.
– Neosporno je da su tu tla uništena, ali to je jedno točkasto uništenje, jedan industrijski krug. Okolna poljoprivredna tla i okolni poljoprivredni usjevi potpuno su čisti, rekao je.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvodi iz okolice mogu se konzumirati, a poljoprivredna proizvodnja može se nastaviti.
– Oni se mogu apsolutno konzumirati, jesti. Sada je jesen, ide sjetva pšenice i ječma, koji se ondje dominantno uzgaja. Može se sijati, može se uzgajati, sve okolo je čisto, poručio je Kisić.
Više pogledajte u videoprilogu: