Kisić: Tri četvrtine poljoprivrednih gospodarstava neće preživjeti promjene

Europa je odlučila naoružati se, ali osim novca, problem predstavljaju nedostatak sirovina i jeftinih energenata. Kako će se Stari kontinent, ali i Hrvatska, nositi s prijelazom na ratnu ekonomiju i povećati samodostatnost u hrani, za "Studio 4", odgovorili su stručnjak za energetiku Ivica Jakić i agronom Ivica Kisić.

Profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivica Kisić, osvrnuo se na činjenicu da Hrvatska uvozi hranu, a može nahraniti 6,2 milijuna ljudi.

- Vjerojatno smo svjesni (op. a. da je to problem), vjerojatno nismo normalni. Vremena se mijenjaju, a svi se ponovno okrećemo samodostatnosti. Hrvatska uvozi između 65 i 70 posto hrane. Tu je možda pet posto tropsko voće koje ne možemo proizvesti, ali sve drugo, možemo, upozorio je.

To smo, kako kaže, nekad proizvodili, a sada uvozimo.

- Kada sam upisao fakultet, u Hrvatskoj je bilo 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a mi sada imamo 1,1 milijuna hektara. Danas ne znamo što je na milijun i pol hektara, naglasio je.

Iako je potvrdio kako Hrvatska može prehraniti 8,5 milijuna Afrikanaca ili 15,5 milijuna Azijata, ukazao je na to da se proizvođači ne žele mijenjati.

- Najveći je problem to što se mi ne želimo mijenjati i restrukturirati. Ono što je kod nas problem, a mi imamo preko 160 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, je da vjerojatno 120 tisuća njih neće moći preživjeti. Imamo nisku produktivnost i neorganiziranost na tržištu, rekao je.

Kisić je dodao kako je u cijeloj situaciju dobra stvar da zemljište nismo prepustili strancima.

- Bogu hvala, to nismo prepustili. Jedan potez koji je prošao ispod radara, Bogu hvala da je Fortenova prodala svoje vlasništvo Podravki. Oni znaju kako povećati dodanu vrijednost i produktivnost, kazao je.

Od čega ćemo praviti granate, topove i tenkove? "Europa nema svoj čelik"

Stručnjak za energetiku Ivica Jakić, osvrnuo se na plan Europske unije o naoružavanju težak 800 milijardi eura kao i situaciju u Hrvatskoj.

- Povukao bih paralelu s uvozom hrane, isto tako je s uvozom energije. Imate paradoks da Hrvatska, koja ima potencijale, mora uvoziti energiju. Neke stvari se brzo moraju početi rješavati, rekao je.

Ako EU želi namjensku vojnu industriju i AI, ustvrdio je Jakić, potrebne su ogromne količine energije.

- Jedan podatkovni centar troši između 50 i 70 MW dnevno. On mora stalno imati električnu energiju. On je potrošač energije ne samo za svoje potrebe, nego i za hlađenje, moraju imati klimatske sustave. Zato je sada trend postavljanje centara pod more ili na Antarktiku, pojasnio je.

- Zato je sada Microsoft izrazio želju za gradnjom malih modularnih nuklearnih reaktora, dodao je.

Na pitanje kako proizvoditi streljivo, topove, tenkove bez domaćeg čelika i kako stoji hrvatska proizvodnja, odgovorio je kako ćemo se morati osloniti na uvoz.

- Hrvatska uopće nema proizvodnju čelika. Imamo malu proizvodnju kvalitetnog čelika u Sisku. To drže Talijani i to je to. Po pitanju čelika kojeg treba Europa, stanje je zabrinjavajuće. Europa zadnjih 20-30 godina, nije imala potrebe razvijati čelik za haubice, tenkove itd. Oslanjala se na uvoz iz Kine ili Indije, rekao je.

Naglasio je kako Europa ubrzano prebacuje pogone, koji su pravili hladno valjane i toplo valjane trake, na proizvodnju martenzitnog čelika koji je otporan na visoke temperature i habanje i pogodan za topove i tenkovski oklop.

- Ubrzano se radi na prebacivanju civilne proizvodnje čelika na vojni program. S druge strane, Europa nema veliku količinu proizvodnje sivog željeza koje je baza za bilo koji drugi čelik. O aluminiju i bakru ne možemo ni govoriti, upozorio je.

Kako je naglasio, "dosad se Europa oslanjala na Rusiju i Ukrajinu, a Ukrajina je proizvodila i do 100 milijuna tona čelika godišnje u pogonima Zaporižstal, Azovstal i Mariupolstal", a ta proizvodnja je danas smanjena.