Knežević: Sigurnost hrane u Hrvatskoj je na visokoj razini

Gost Središnjeg dnevnika HRT-a bio je direktor Centra za sigurnost hrane HAPIH-a Dražen Knežević, koji je govorio o stanju sigurnosti hrane u Europskoj uniji i Hrvatskoj te glavnim rizicima u prehrambenom lancu.

Sigurnost hrane u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, među najvišima je u svijetu, rekao je direktor Centra za sigurnost hrane HAPIH-a Dražen Knežević.

- To nisu samo floskule, nego činjenicama utemeljene tvrdnje. Naime, broj pojava bolesti uzrokovanih hranom smanjio se u odnosu na zadnje izvještajno razdoblje za 40 posto, što je jasan znak funkcioniranja sustava sigurnosti hrane, naveo je Knežević.

"Nultog rizika u hrani nema"

Govoreći o povremenim povlačenjima proizvoda s tržišta, uključujući i nedavni slučaj trovanja dječje hrane, Knežević je istaknuo da takvi incidenti ne dovode u pitanje ukupnu sigurnost sustava, ali pokazuju da rizik nikada ne može biti potpuno isključen.

- Nultog rizika, nažalost, nema. Kriminalnih radnji je uvijek bilo i bit će ih, i na to nastojimo utjecati koliko god je moguće. Prijave pogrešaka u sustavu proizvodnje hrane postoje i one će postojati. Mi ih nastojimo rješavati u realnim rokovima, a javnost redovito obavještavamo o opozivima proizvoda, što pokazuje da sustav funkcionira, kazao je.

Dodao je i kako je odgovornost za sigurnost hrane primarno na subjektima u proizvodnji.

- Prema ustroju sigurnosti hrane u Europskoj uniji, sam proizvođač, odnosno subjekt u poslovanju s hranom, odgovoran je za stavljanje sigurne hrane na tržište. Regulatorna tijela, poput Državnog inspektorata, provjeravaju tu obvezu, a zbog složenosti prehrambenog lanca moguće su i nenamjerne pogreške koje se naknadno detektiraju. U takvim slučajevima obavještavamo potrošače i povlačimo proizvode s tržišta, pojašnjava.

"Sigurnost hrane pod utjecajem klimatskih, bioloških i kemijskih rizika"

Rizici u sigurnosti hrane su brojni i proizlaze iz klimatskih, bioloških i kemijskih čimbenika, navodi.

- Svjedoci smo klimatskih promjena koje nemilice djeluju na naš svakodnevni život. One utječu na pojavu različitih abnormalnih količina oborina, dugotrajne suše, dugotrajne temperaturne oscilacije. Sve to ima utjecaj na poljoprivredno-prehrambeni lanac, rekao je.

Kao primjere bioloških opasnosti izdvojio je bolesti koje su se posljednjih godina pojavile u Hrvatskoj.

- Kao primjer mogu se izdvojiti i različite pojave bolesti koje su donedavno bile nezamjetne u Republici Hrvatskoj, poput afričke svinjske kuge, koja je imala znatan utjecaj na svinjogojski sektor u našoj državi. Međutim, aktivnostima nadležnih službi uspjeli smo staviti tu bolest pod kontrolu. Izdvojiti se može i zlatnu žuticu vinove loze, kao i sredozemnu voćnu muhu koja utječe na mandarine, kazao je.

Dodao je i kako sve veći izazov predstavljaju kemijske opasnosti u okolišu i hrani.

- Različite kemijske opasnosti su neminovnost današnjeg života, poput tzv. vječnih kemikalija te mikro i nanoplastike, koje su sveprisutne u našem okolišu, pa, nažalost, i u hrani, dodao je.

Govoreći o geopolitičkim okolnostima i poremećajima u opskrbnim lancima, Knežević je istaknuo važnost domaće proizvodnje.

- Izrazito je važna domaća proizvodnja , što smo imali prilike vidjeti i za vrijeme COVID pandemije, kada smo bili prisiljeni odgovoriti na poremećaje u tržištu. Domaća proizvodnja se pokazala presudnom za normalno funkcioniranje tržišta i to je nešto što trebamo njegovati, jer u složenim geopolitičkim okolnostima izrazito je važno da imamo dostatnu nacionalnu proizvodnju kao temelj i nacionalne sigurnosti, zaključio je Knežević.