Koji su prioriteti hrvatske industrije do 2034.?

Ministarstvo gospodarstva predstavilo je Nacionalni plan industrijskog razvoja do 2034. kojim se predviđa rast udjela industrije u ukupnom BDP-u sa sadašnjih 10,5 na 12,5 posto. 

Prioriteti će biti visokotehnološka industrija, dobivanje sigurne i održive energije te stvaranje snažne industrije s visokom dodanom vrijednošću. To bi Hrvatskoj trebalo donijeti konkurentnije gospodarstvo i održivi rast.

- Naš glavni cilj je imati industriju visoke dodane vrijednosti. Mi smo se u našem Nacionalnom planu orijentirali na prerađivačku industriju. U njoj se zapošljava jedna šestina ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, generira preko 80 posto izvoza, rekla je Nera Pavić ravnateljica uprave za industriju Ministarstva gospodarstva.

Naglasila je kako je prerađivačka industriju u posljednih desetak godina bila istisnuta od strane usluga, iako je nositelj gospodarstva.

- Želimo izvoznu i konkurentnu industriju, a to znači više ulaganja u tehnologije, više ulaganja u istraživanje i razvoj. Želimo i čistu industriju, jer smo ispod prosjeka EU-a. Cilj nam je i sigurna industrija, u pandemiji smo naučili da moramo biti samodostatni kako bismo mogli odgovoriti na izazove u budućnosti, rekla je Pavić dodajući da će jedan od fokusa biti obrambena industrija.

Ljubo Jurčić, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bivši ministar gospodarstva, kazao je kako je proizvodnja po radniku u prerađivačkoj industriji oko 25 tisuća eura. 

- Što mi trebamo napraviti da dignemo tu proizvodnju? Imamo li tako obrazovane ljude da mogu ovladati tehnologiju? Postoji prirodan slijed koji svaka zemlja mora napraviti, a to je hrana, bez nje nema života. Drugo je energetika, koja je hrana za strojeve. Treće je sigurnost. Kad bismo mi riješili da budemo samodostatni u hrani, mi bismo dobrano digli naš BDP. Da bismo u tome uspjeli, mora biti isplativa proizvodnja, rekao je Jurčić.

Industrijska politika temeljna je politika i ona se ne može prepustiti dokumentu kao prvom i završnom činu, ustvrdio je Jurčić.

- Trebali bi na našim ekonomskim fakultetima imati katedru za industrijsku politiku. Drugo pitanje je u kojim djelatnostima ćete dići dodanu vrijednostima? Što je dosad bila prepreka? Prije toga, koristimo li naše resurse u našu korist na optimalan način? Radimo mostove, ceste, fasade, a ljudi odlaze iz Slavonije jer nema kvalitetnih radnih mjesta, znači nešto nije u redu, rekao je Jurčić.

 Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je kako iskorak u budućnost i nove tehnologije ne smije biti nauštrb radnika.

- Podržali smo ovaj Nacionalni plan. Nismo zadovoljni jer mislimo da su neke stvari otišle preširoko, nisu konkretne, ali ne možemo u startu biti negativni, idemo sjesti i razgovarati. Moramo uložiti u naše radnike i oni sigurno mogu odgovoriti na nove tehnologije i nove izazove, ustvrdio je.

Nacionalni plan industrijskog razvoja do 2034. bit će 30 dana u javnom savjetovanju.