10:41 / 01.10.2021.

Autor: M.Š./HRT

Konferencija "Financijsko tržište": Rast BDP-a znatno veći od projiciranih 5,2%

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka

Foto: HTV / HRT

Znanstveno-stručna konferencija "Financijsko tržište" po 24. put okuplja predstavnike Vlade Republike Hrvatske, financijskog sektora i uspješnih tvrtki koje su predvodnici na hrvatskome tržištu i imaju velik potencijal za napredak. 

Cilj je omogućiti razmjenu znanja, mišljenja i iskustva te pokazati mogućnosti razvoja hrvatskog tržišta kapitala i gospodarstva.

Raspravlja se o ulozi bankarskog i nebankarskog financijskog sektora u razdoblju nakon COVID-a i u monetarnoj politici te o izgledima za gospodarski oporavak i uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Adrović: Tvrtke se sele s Dalekog istoka, Hrvatska to treba iskoristiti

Organizator je Hrvatska udruga banaka uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

- Pred Hrvatskom su dvije velike šanse i dva velika izazova. Prvo - ogromna sredstva koja stižu iz Europske unije, to je zaista velika šansa koju ne smijemo propustiti. Druga šansa je velika selidba industrija s Dalekog istoka nazad prema Europi. Hrvatska mora iskoristiti tu šansu, rekao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Treća je stvar da Hrvatska ima više od 220 milijardi kuna štednje, ističe Adrović, dodajući da je riječ o golemom iznosu.

- S jedne je strane loše, s druge dobro da 20% štediša ima 90% tih depozita. Prevelika je koncentracija štednje kod malog broj ljudi. Ipak, budući da nije rascjepkano, može se iskoristiti kao dobar kapital za investicije, dodaje. 

Zdravko Marić u Opatiji

Zdravko Marić u Opatiji

Foto: HTV / HRT

- Dok smo razgovarali oko ovog drugog dana konferencije, razmišljao sam što bih trebao vam reći. Dogovorili smo da ću napraviti prezentaciju. Mislim da su dvije važne teme, Nacionalni program oporavka i otpornosti, a druga je tema euro, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Dodao je da je Vladina projekcija rasta BDP-a od 5,2%, ali da će se ići znatno više te da će sve javnosti obznaniti sredinom listopada kada je na rasporedu i rebalans proračuna.

- Radi se o tehničkom rebalansu te ćemo prezentirati prijedlog za 2022. godinu kao i projekcije za 2023., ističe. 

Marić: Riješiti pitanje dvostrukog oporezivanja sa SAD-om

Istaknuo je da je nakon dugo vremena napor urodio plodom te da nećemo imati vizni režim sa SAD-om.

- Imamo još jednu izuzetno važnu temu, a to je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nadam se da ćemo na tom polju isto polučiti dobre rezultate. Važno je što je sjelo 818,4 milijuna eura ili više od 6,14 milijardi kuna. To je predujam od ukupne omotnice koja iznosi 6,3 milijarde eura do 2026. godine. 

Kaže da njega još više zadovoljava priroda omotnice namijenjene Hrvatskoj.

- Jako smo dobro ispregovarali strukturu. To su u potpunosti bespovratna sredstva. Postoje mjerila i kako ispunjavate mjerila tako ćete i povlačiti novac. Osnovna namjena sredstava jesu reforme i investicije, dodaje ministar financija. 

Ministar pojasnio za što će se iskoristiti novac

Najveći iznos ide za gospodarstvo, potom javna uprava, zdravstvo, obrazovanje.

- Nije ideja idemo samo graditi vrtiće i osnovne škole, već je ideja da vrtićka dob krene što ranije u pripremu za školu. 

Kako se budu izvršavali projekti i reforme, tako će sektori i dobivati novac.

- Mi podnosimo izvještaj u siječnju ili veljači vezano uz 34 mjere koje su nam zadane, a onda krajem obračunskog razdoblja, a to je polugodište, stiže nova tranša od 700 milijuna eura. Ako budemo uspješni do 2023. povući ćemo polovicu te omotnice.

Od 818 milijuna eura, kaže da se do kraja godine očekuju realizira 50-ak plus projekata. 

- Vezano je najviše uz zelenu transformaciju, energetsku učinkovitost, vrtiće, zdravstvo - ne za krpanje rupa već za unapređenje sposobnosti i same opreme. Tu je i vodno gospodarstvo, veći udio su oni projekti koji se mogu realizirati u idućih godinu dana. Sve će biti isplaćeno sukladno terminskom planu i izvršenja i same provedbe reformskih mjera i slično. 

"Dominantan je politički kriterij"

Što se tiče pitanja eura, Marić kaže da je on dobar pokazatelj kako se može dobrom kombinacijom monetarne i fisklane politike i svih ostalih sudionika ići u jednom dobrom smjeru. 

- Mi kada smo potpisali ugovor s EU-om, mi smo potpisali da ćemo uvesti euro, i svi su to napravili, izuzev Danske. Preduvjet je bio da izađemo iz procedure prekomjernog manjka, da ne budemo zemlja s prekomjernim makroekonomskim ravnotežama te je sve to skupa rezultiralo time da imamo namjeru ući u devizni tečajni mehanizam 2. To je izuzetno važan korak. Dominantan je politički kriterij, da zemlje prepoznaju da ste spremni ući u tu "čekaonicu". 

Dodaje da je puno posla i napora potrebno uložiti kako bi se uveo euro.

- Vrlo je vrlo realan termin 1.1.2023. Moram biti korektan i vis a vis javnih nastupa i komunikacije s EK, uvijek moramo staviti zarez i dodatnu napomenu. Nakon što ispunimo sva mjerila vezano uz uvođenje eura, zaključuje. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!