Konferencija: Tek oko petine hrvatskih tvrtki koristi umjetnu inteligenciju

Jedan od izvora budućeg gospodarskog rasta i generator jačanja produktivnosti svakako može biti primjena umjetne inteligencije (AI), no nju sustavno koristi tek oko petine hrvatskih poduzeća, istaknuto je u utorak na zajedničkoj konferenciji HNB-a i EIB-a.

Konferencija je bila posvećena digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije, a kako je kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, AI otvara puno mogućnosti za povećanje produktivnosti, međutim nosi i neke izazove, između ostalog i po tržište rada.

Poručio je da je prije svega potrebna sposobnost da se umjetnu inteligenciju koristi.

- Možete imati umjetnu inteligenciju, ali ako nemate ideju što od nje možete dobiti i kako iz nje 'izvući' povećanje produktivnosti, ona vam neće puno pomoći. Međutim ako imate tu ideju, a prvenstveno vještine i sposobnosti radnika koji je mogu koristiti, onda ćete iz nje moći 'izvući' puno više, rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je ovo peta zajednička konferencija HNB-a i EIB-a, a da Hrvatska sada "stoji puno bolje" nego 2014. kada je održana prva. Tako, u međuvremenu je ušla u eurozonu i Schengen, a zadnjih pet godina je i među najbrže rastućim ekonomijama EU-a.

- Međutim, pred nama su izazovi daljnjeg rasta, a jedan od izvora budućeg rasta svakako može biti umjetna inteligencija i njena primjena, kazao je Vujčić, još aktualni guverner HNB-a, koji je nedavno imenovan za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).

Hrvatske tvrtke ispodprosječne po ulaganjima u nove proizvode i usluge

Donedavni, pak, hrvatski ministar financija a sada potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Marko Primorac, kao pozitivan je izdvojio podatak da hrvatske tvrtke investiraju i nešto više od europskog prosjeka, pri čemu u planiranju tih investicija imaju "pozitivan ali i racionalan optimizam".

Međutim, upozorio je, treba unaprijediti ulaganja u digitalizaciju, a posebno u umjetnu inteligenciju jer hrvatske tvrtke u tom kontekstu "malo zaostaju". One i koje ulažu u taj segment, napomenuo je, uglavnom su fokusirane na unaprjeđenje internih procesa, a ne kako bi AI koristile u smislu "iskustva za korisnike ili poboljšanja usluga koje nude".

Naime, kako je pokazalo EIB-ovo istraživanje o ulaganjima za 2025. godinu, udio hrvatskih tvrtki koje ulažu doseže 89 posto i neznatno je viši od prosjeka EU-a od 86 posto. Između ostalog, relativno je visok i udio hrvatskih tvrtki, 39 posto nasuprot 26 posto u Uniji, kojima su za slijedeće tri godine prioritet ulaganja u širenje proizvodnih kapaciteta.

No s druge strane, hrvatske tvrtke u prosjeku manje od europskih ulažu u razvoj novih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa, a tek ih petina ili 22 posto koristi AI, dok je na razini Unije taj prosjek 37 posto. Također, hrvatske tvrtke su ispodprosječne i po korištenju više naprednih digitalnih tehnologija u svom poslovanju - to ih čini 29 posto, dok je europski prosjek 51 posto.

Primorac je rekao da je EIB, kao institucija koja podržava ulaganja i u digitalizaciju i digitalnu infrastrukturu, spremna kroz različite instrumente podržati i hrvatska mala i srednja poduzeća.

- Vjerujemo da s instrumentima koje možemo pružiti, ne samo kroz EIB, nego i našu grupu, koju čini i Europski investicijski fond, možemo značajno poduprijeti i privatni sektor u Hrvatskoj, poručio je.

"Potrebna ulaganja u energetsku, digitalnu i prometnu infrastrukturu"

- Također, s obzirom na složenu geopolitičku i geoekonomsku situaciju, naveo je Primorac, EIB je usmjeren i na jačanje energetske infrastrukture i sigurnosti, kako bi se ojačao strateški suverenitet Unije, kao i diversificirali energetski dobavni pravci.

Izjavio je da sve što je Hrvatska ostvarila u proteklom razdoblju, u smislu jačanja financijskog kredibiliteta i kapaciteta te pozicioniranja u "uži" dio EU-a, pridonijelo jačanju njena gospodarstva, a da slijedeći iskorak treba biti jačanje produktivnosti. Tako, kako bi došlo do rasta gospodarstva na temelju veće produktivnosti, istaknuo je, potrebna su već spomenuta ulaganja u energetsku i digitalnu kao i prometnu infrastrukturu.

- To je ono što ćemo nastojati zagovarati i truditi se da i na taj način pomognemo Hrvatskoj, rekao je Primorac.

Inače, EIB je, kao financijska institucija u izravnom vlasništvu zemalja članica EU-a, samo lani diljem Unije osigurala financiranje u iznosu od sto milijardi eura, od čega se na Hrvatsku odnosilo 536 milijuna eura.

Apostrofiravši strategiju Unije za štednju i ulaganja, Primorac je naglasio i potrebu "mobiliziranja štednje i svih sredstava koja stoje neiskorištena". Poručio je da kapital treba "transformirati" i "produktivno uložiti" u mlade i inovativne tvrtke, kako one u potrazi za kapitalom ne bi odlazile u "druge države, posebno prekooceanske".

- Zadržavajući te tvrtke u EU, posebno Hrvatskoj, trebamo nastojati jačati našu konkurentnost, istaknuo je Primorac.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je izjavio da je upotreba umjetne inteligencije u svijetu u "sve većem zamahu", a potrebna je i hrvatskoj ekonomiji, prije svega s ciljem promjene njezine strukture i poticanja upravo onih sektora koji mogu za nju generirati novu dodanu vrijednost.