Kotarski: Carine logičan odgovor, ali treba raditi na konkurentnosti EU

Carine su logičan odgovor na velike subvencije koje Kina daje svojoj industriji, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a profesor s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski. Ipak, upozorio je kako je potrebno provesti velike reforme unutar EU te više raditi na konkurentnosti europske industrije.

- Povući ću paralelu sa sportom. Vrhunske rezultate možete ostvarivati upornim vježbanjem i treniranjem, možete koristiti samo doping, ali vas to neće daleko dovesti, a možete koristiti i jedno i drugo, rekao je.

Pojasnio je kako je u ekonomiji ekvivalent toga državna pomoć.

- Mnogi će reći: "pa i EU daje subvencije svojoj industriji", ali analiza Instituta Kiel pokazuje da su kineske subvencije četiri puta veće od onih koje prima industrija u Francuskoj i Njemačkoj, kazao je.

- Carine su logičan odgovor, međutim - one vam mogu pomoći samo da kupe vrijeme kako bi se posložili i na mjesto stavili održivu gospodarsku politiku, nastavio je.

Ustvrdio je kako bi bilo loše da EU nije uvela carine.

- Ako nećete raditi ništa, suočavate se s gubitkom onoga što vam donosi ekonosmki rast i veže niz radnih mjesta, 13 milijuna radnih mjesta u Europi vezano je za autoindustriju. A ako podižete previše carine, riskirate eskalaciju sukoba, ustvrdio je.

Pojasnio je da zbog toga Kina "već razmišlja o tome što bi mogli pogoditi protucarinama".

- Izdvojili su prehrambene proizvode u kojima EU ima višak u odnosu na Kinu. Farmeri su glasna skupina koja se lako organizira i traži određene kompenzacijske mjere ili zaustavljanje trgovinskog rata, dodao je.

Europska (ne)konkurentnost

Govoreći o komparativno lošoj konkurentnosti Unije u odnosu na Kinu i SAD, Kotarski je istaknuo i veliki deficit u trgovini s Kinom.

- Ne treba to nužno povezivati s pitanjem trgovinskog rata. Naravno da je loše za gospodarstvo ako uđete u spiralu konflikta, jer onda niz izvoza, koji ide u Kinu, premda imamo 300 milijardi eura deficita u trgovini s Kinom - bit će pogođen carinama, rekao je.

Ustvrdio je kako je problem konkuretnosto puno širi, "jer nismo uspjeli reformirati jedinstveno tržište i imamo niz barijera".

- Izdvojio bih četiri, prvi je obrazovanje. U Kini 45 posto diplomiranih studenata su oni koji su završili nešto povezano s matematikom, inženjerstvom, znanošću i tehnologijom. U EU je to 26 posto, kazao je.

- Drugo, morate reformirati socijalnu državu u EU koja je postala preskupa. To znači podizanje granica za umirovljenje, naglasio je.

Kako kaže, "struktura imigracija u EU je takva da pretežito imigriraju niskokvalificirani".

- Analize pokazuju da socijalne države koštaju više države, nego što uplaćuju. U anglo-saksonskom svijetu to nije slučaj, nastavio je.

- Treća stvar, svakako je reforma tržišta kapitala. U Europi previše ljudi drži novac na tekućem računu. U SAD-u ljudi ulažu novac u dionice, rekao je.

Istaknuo je primjer hrvatskih fondova kojima su ruke vezane, te da ne mogu ulagati.

Kao četvrti primjer, izdvojio je potrebu za tehnološkom inovacijom.

Povratak Trumpa? "Nepredvidiv je, najavio je carine od 10 posto"

Upitan kako bi na gospodarstvo EU mogao djelovati povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, upozorio je kako je Trump nepredvidiv.

- Trump je vrlo nepredvidiv. Ono što je najavio u kampanji, ne mora biti da će implementirati, ali je i vrlo lako moguće. Trenutno su u prosjeku carine na izvoz EU proizvoda tri posto, što je vrlo malo, kazao je.

Kako je naglasio, Trump najavljuje carine od 10 posto. Dodao je kako EU ima suficit u trgovini s SAD-om te da time nadoknađuje deficit u trgovini s Kinom.