Zahuktava se trgovinski rat SAD-a, Europske unije i Kine

Nakon što je SAD povećao carine na uvoz kineskih električnih automobila i Europska unija krenula je istim putem, no članice su podijeljene. Njemačka, koja ima svoje pogone u Kini, protivi se odluci, dok su Francuska, Italija i Španjolska najveći zagovaratelji uvođenja carina.

Zaoštravanje carinskih odnosa između Kine, SAD-a i Europske unije, samo je još jedan u nizu problema s kojima se posljednjih godina suočavaju hrvatski izvoznici. Od pandemije i poremećenih lanaca opskrbe, do ratnih sukoba, problemi se nižu jedan za drugim. 

- Muči nas da se moraju kontinuirano dobivati nove dozvole, sve traje puno duže nego što je bilo uobičajeno, često se lanci opskrbe moraju mijenjati, postaju duži i nepredvidljiviji, iznenadne promjene carinskih propisa koje usporavaju i onemogućavaju poslovanje, upozorio je Mislav Vučić, glavni direktor JGL-a.

"Blokovske podjele najviše će štete napraviti hrvatskim izvoznicima"

Borba na tržištu električnih vozila izazvala je pravi carinski rat SAD-a i Kine. U njega se uplela i Europska unija, želeći zaštititi svoju automobilsku industriju, već usporenu zbog rasta cijena energije i rata u Ukrajini. A na europsku industriju oslanja se velik dio hrvatskog izvoza.

- Ta geopolitička situacija s tim fragmentacijama svjetskog tržišta, s blokovskim podjelama, embargima, carinama, antidampinškim carinama, najviše štete će napraviti hrvatskim izvoznicima, a to su perjanice hrvatske ekonomije. Znači, to može imati dalekosežne nepovoljne efekte pogotovo izvoza s većom dodanom vrijednošću gdje preko Italije i Njemačke sudjelujemo u globalnim lancima, pojasnila je glavna makroekonomistica Hrvatskih izvoznika Marijana Ivanov.

Prilagođavanje tržištu jedini je način na koji se hrvatski izvoznici mogu suprotstaviti rizicima. Stalne investicije i modernizacije poslovanja, kažu u Podravci, najbolji je način jačanja pozicije na tržištima.

- Nesigurnosti, ratovi, trgovinski ratovi, sve su to događaji koji remete ravnotežu u međunarodnoj trgovini, izazivaju nesigurnost, stvaraju neke nove rizike i po prirodi stvari utječu i na poslovanje hrvatskih kompanija pa i tako i Podravku, ustvrdila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.

Gospodarsko EU-a ove će godine, predviđa se, rasti samo 1,7 %, a nastavlja se i prilično snažan pad njezina udjela u svjetskoj trgovini. Te loše trendove i kompliciranu globalnu situaciju u Hrvatskoj zasad osjećaju samo izvoznici. Ukupno će nam gospodarstvo, zbog turizma i golemog priljeva novca iz europskih fondova, ove godine rasti najmanje 3,0 %.     

Kotarski: Carine logičan odgovor, ali treba raditi na konkurentnosti EU

Carine su logičan odgovor na velike subvencije koje Kina daje svojoj industriji, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a profesor s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski. Ipak, upozorio je kako je potrebno provesti velike reforme unutar EU te više raditi na konkurentnosti europske industrije.

- Ne treba to nužno povezivati s pitanjem trgovinskog rata. Naravno da je loše za gospodarstvo ako uđete u spiralu konflikta, jer onda niz izvoza, koji ide u Kinu, premda imamo 300 milijardi eura deficita u trgovini s Kinom - bit će pogođen carinama, rekao je.

Ustvrdio je kako je problem konkuretnosto puno širi, "jer nismo uspjeli reformirati jedinstveno tržište i imamo niz barijera".

- Izdvojio bih četiri, prvi je obrazovanje. U Kini 45 posto diplomiranih studenata su oni koji su završili nešto povezano s matematikom, inženjerstvom, znanošću i tehnologijom. U EU je to 26 posto, kazao je.

- Drugo, morate reformirati socijalnu državu u EU koja je postala preskupa. To znači podizanje granica za umirovljenje, naglasio je.

Kako kaže, "struktura imigracija u EU je takva da pretežito imigriraju niskokvalificirani".

- Analize pokazuju da socijalne države koštaju više države, nego što uplaćuju. U anglo-saksonskom svijetu to nije slučaj, nastavio je.

- Treća stvar, svakako je reforma tržišta kapitala. U Europi previše ljudi drži novac na tekućem računu. U SAD-u ljudi ulažu novac u dionice, rekao je.

Istaknuo je primjer hrvatskih fondova kojima su ruke vezane, te da ne mogu ulagati.

Kao četvrti primjer, izdvojio je potrebu za tehnološkom inovacijom.