Zbog novih uvjeta moguć je procvat sivog tržišta kreditiranja?

Na snagu su stupile mjere Hrvatske narodne banke kojim su se postrožili uvjeti za dobivanje kredita. HNB tim izmjenama želi usporiti rast zaduživanja građana te smanjiti rizike vezane uz prekomjerno zaduživanje i moguće probleme s otplatom kredita.

Za nenamjenske kredite dug ne smije biti veći od 40% dohotka, a zadužiti se može najviše na 10 godina. Što se tiče stambenih kredita mjesečni dug ne smije više prelaziti 45% dohotka, a zadužiti se može najduže na 30 godina. Osim toga, kredit ne smije prelaziti 90% vrijednosti nekretnine.

- Poticaj za uvođenje mjera bio je snažan kreditni rast kojega smo vidjeli proteklih nekoliko godina, koji je smanjio višegodišnje smanjivanje zaduženosti kućanstava. Uz to, znatan dio novih kredita odobrava se uz relativno blage kriterije odobravanja, npr. svaki treći stambeni i svaki četvrti nestambeni kredit bio je odobren uz omjer otplate ukupnog duga i dohotka potrošača veći od 40%, kazala je Maja Bukovšak iz HNB-a.

- Građani koji su se 2022. godine zadužili imali su prosječan omjer otplate duga prema dohotku od 38%, a taj omjer narastao je na 41% do 2024. godine. Vidjeli smo i blago pogoršavanje tih uvjeta kreditiranja, tj. njihovo slabljanje, a pored toga vidjeli smo i produljenje ročnosti kredita - prosječnom stambenom kreditu povećala se ročnost s 22 na 24 godine, dodala je Bukovšak.

"Potrošači su imali problema s kreditima, odobrenima uz relativno blage kriterije"

Govoreći o nenaplativim kreditima Bukovšak je kazala da se do sada još nije vidio rast tih kredita u ukupnom segmentu kredita.

- Ono što smo vidjeli, kada smo promatrali samo taj portfelj novoodobrenih kredita, je da se jedan relativno značajan dio nestambenih kredita, čak i 5% koji su bili odobreni 2021. godine, pokvario u sljedećih nekoliko godina, a što je kod stambenih kredita bilo puno manje. To je zabrinjavajuće jer se to događalo u uvjetima relativno povoljnih makroekonomskih kretanja kada je tržište rada bilo vrlo povoljno, rasla je zaposlenost i plaće, a ipak potrošači su imali problema s kreditima koji su bili odobreni uz takve relativno blage kriterije kreditiranja.

Bukovšak je i dodala da je bankama ostavljena sloboda da određeni dio kredita odobre i mimo postavljenih kriterija klijentima za koje smatraju da su sposobniji otplaćivati i nešto veći iznos kredita.

- Ta iznimka ograničena je na 10% kod nestambenih kredita i 20% kod stambenih. Glavnina tih iznimki mora biti za potrošače koji će tim kreditom rješavati svoje stambene potrebe, dodala je.

Zašto se u novim pravilima za odobravanje kredita išlo na postotak, a ne na određeni novčani iznos - nije isto 45% na plaću od 3.000 eura i na prosječnu plaću od 1.445 eura, kazala je urednica i voditeljica Marija Gerbec Njavro.

- S jedne strane mogla bih reći da je to uobičajeni način na koji su ovakve mjere dizajnirane i u drugim zemljama. Hrvatska je 24. od 27 država u EU koja uvodi ovakve mjere usmjerene na korisnike kredita. Treba reći da svaki potrošač dio svog dohotka može koristiti za kredit, ali da mu dio mora ostati za ostale životne potrebe. Tako da ima smisla ograničavati kada nešto stavljate u omjeru prema dohotku.

Travnikar: Ljudi sa srednjom prosječnom plaćom neće moći do dva kredita

Ljudima koji imaju neke srednje prosječne plaće, oko 1600-1.700 eura, neće se ništa bitno promijeniti, osim neće moći dići dva kredita, kazao je financijski savjetnik Hrvoje Travnikar. I tako, kada odaberu dignuti stambeni kredit, neće se moći dignuti i gotovinski kredit.

- Neka razmišljanja na tržištu i jesu da je HNB upravo to i ciljao da ljudi i dalje mogu doći do svoje nekretnine, ali da ih se ne zadužuje dodatno, dodaje Travnikar.

Klijenti koji imaju iznadprosječne plaće, imat će manje mogućnosti kreditiranja, kako kod stambenih kredita, tako i kod gotovinskih kredita.

Igor Škrgatić smatra da su motivi HNB-a dobri, da je mjera horizontalna, ali da bi nešto moglo i krivo krenuti. Otkad je HNB najavio nove mjere, kaže, mnogi su dizali kredite i to će se vidjeti u analizi prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle.

Mjera je horizontalna, ali ne pogađa sve kategorije građana jednako, ističe Škrgatić i dodaje da su penalizirani oni koji imaju plaće veće od prosječne.

Škrgatić: Motivi HNB-a dobri, ali je moguć procvat sivog tržišta kreditiranja

Naveo je i da dio građana koji su uzimali kredite po jednim uvjetima, a kada se žele razdužiti, možda konsolidirati svoje dugovanja, objediniti više manjih kredita u jedan - to sada neće moći.

- Takve mjere s kojima država pokušava zaštititi građane od njih samih smo već imali i znali su polučiti negativne efekte. Ja u ovom slučaju očekujem ono o čemu nitko ne razmišlja i ne prati, a to je procvat sivog tržišta kreditiranja. Po ovršnom zakonu se vi možete od građana naplatiti, a potrebe za financiranjem se ne mogu realizirati u reguliranom sektoru, rekao je Škrgatić. Dodaje kako je zadnjih godina procvalo tržište internet pozajmica, na kojem postoji 15-20 providera.

Bukovšak se nadovezala i kazala da za osobe koje su ranije podigle kredite, a žele ga refinancirati pod povoljnim uvjetima - ova mjera neće primjenjivati. 

Travnikar je spomenuo da je jučer jedna banka objavila kako su u pola godine 2025. napravili četiri puta više stambenih kredita nego u cijeloj prošloj godini. 

Je li kredit održiv za njihov budžet ljudi mogu vidjeti kroz subjektivne i objektivne indikatore, tvrdi Škrgatić.

- Jedan od objektivnih indikatora je ovo protiv čega se HNB bori s ovim mjerama, to je broj aktivnih kredita koji su u otplati. Nekakva europska matematika je da - ako je to više od tri kredita, to je samo po sebi već indikator prezaduženosti, kazao je i objasnio da se pod subjektivne faktore podrazumijeva teret duga koji vas pritišće iz mjeseca u mjesec.

- Ono što je prezaduženost na strukturnoj razini je kada vi ne možete u dužem vremenskom periodu iz mjeseca u mjesec svojim redovnim prihodima podmirivati svoje redovne obveze, dodao je.

"Od ukupnog broja nekretnina, pola ih se kupuje kreditima"

Predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb Lana Mihaljinac Knežević napominje da je HNB procijenio da građani uzimaju previše kredita i da je to posebno problem s nenamjenskima, više nego sa stambenima.

- Odlučilo se uvesti neke restrikcije da bi se cijela situacija, da tako kažem, malo ohladila, izjavila je Mihaljinac Knežević.

Od ukupnog broja nekretnina, oko pola njih se kupuje kreditima.

- Ono što smo vidjeli i prije ovih postroženih uvjeta je da oni koji kupuju kreditom da moraju jako puno promišljati mogu li taj kredit servisirati i kako će uzimanje stambenog kredita utjecati na njihov budući život. Jer uglavnom oni koji kupuju kreditom su oni koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava da financiraju tu kupovinu, kazala je.

Odgovarajući na pitanje je li opravdan strah da će mladima sada biti još teže doći do prvog stana, kazala je da to ovisi jer restrikcije koje su uvedene će puno manje utjecati na one koji imaju iznadprosječna primanja.

Bukovšak je pak iznijela primjer kredita bračnog para koji ima ukupan dohodak od 2500 eura, želi uzeti kredit na 25 godina uz kamatnu stopu od 3% i kupiti stambenu nekretninu u vrijednosti 240.000 eura, da će od banke moći dobiti 216.000 eura. Mihaljinec Knežević je potom kazala kako se npr. u Zagrebu može za te novce kupiti nekretnina, negdje na periferiji i to dvosobni ili trosobni stan.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: