Šošić: Stroži uvjeti za kredite više će pogoditi one s višim primanjima

Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, u razgovoru za Dnevnik HRT-a objasnio je razloge uvođenja novih ograničenja u kreditiranju.

Na pitanje zašto HNB sada postrožuje uvjete za odobravanje kredita, Šošić je istaknuo dva ključna razloga.

'Građani se obvezuju na sve veće rate kredita'

- Prvo, dugogodišnji trend smanjenja zaduženosti građana se lani preokrenuo. Krajem prošle godine je omjer duga građana prema BDP-u porastao na 41 posto. Prije je bio nešto ispod. Drugo, građani se zadužuju na sve duže rokove i teret otplate je sve veći. U utrci s rastućim cijenama stambenih kvadrata, građani se obvezuju na sve veće rate kredita, kazao je.

Upozorio je da u nepovoljnom scenariju visoka zaduženost može dodatno pogoršati ekonomske posljedice:

- Veći iznos duga i veća opterećenost dohotka je recept za loš scenarij. Visoki dugovi obično produbljuju i produžuju recesiju, i zato nastojimo smanjiti rizik loših ishoda u nekim budućim nepovoljnim makroekonomskim kretanjima, kazao je.

Šošić je potvrdio da je omjer neprihodujućih kredita trenutno najniži dosad - oko 1,5% za stambene i 5% za gotovinske kredite.

No, dodao je kako je razlog za to brži rast novih kredita.

- Omjer se smanjuje jer rastu novi krediti, to je nazivnik tog omjera. Neprihodujući krediti gore u brojniku su relativno stabilni, kazao je.

Dodao je da podaci pokazuju znakove zabrinutosti:

- Gotovinski, nenamjenski krediti iz 2021. godine koji su odobreni, do kraja 2024. već su se u 5% slučajeva pokvarili - građani su imali problema s otplatom, rekao je Šošić.

- A to se dogodilo u vrlo povoljnim makroekonomskim okolnostima, uz rast plaća od 15% u dvije godine. Takav rast se sigurno neće ponoviti u narednim godinama, dodao je.

Posebno je naglasio i da su banke olabavile kriterije odobravanja kredita.

- Ti krediti su već tada bili rizični, a u manje povoljnim okolnostima s većim teretom otplate, nove generacije kredita mogle bi se kvariti brže nego one odobrene prije četiri ili više godina, pojašnjava.

Pogađa li mjera građane s nižim primanjima?

Na kritike da će nove mjere najviše pogoditi one s najnižim plaćama, Šošić je odgovorio:

- Već vše od deset godina imamo u primjeni ovršni zakon koji bankama ograničava što smiju ovršiti. Ta pravila jako spuštaju već deset godina kreditnu sposobnost građana s najnižim i ispodprosječnim plaćama. Oni se već sada mogu zadužiti znatno manje od ograničenja koja smo mi propisali, kazao je.

Zaključio je da će nove mjere zapravo više pogoditi one s višim primanjima.

- Ova ograničenja će više utjecati na one s natprosječnim dohodcima, posebno na one čiji su prihodi nekoliko puta veći od prosjeka, istaknuo je.

Utjecaj na inflaciju i BDP

- Učinak na stambene kredite ne bi trebao biti velik. Na temelju povijesnih podataka, simulacije pokazuju da bi stopa rasta stambenih kredita pala s oko 9% na 8,5%, rekao je.

Kod gotovinskih kredita očekuje se veći utjecaj.

- Rast kredita od 16% mogao bi se smanjiti na oko 12,5%, što implicira nešto nižu potrošnju, istaknuo je.

Komentirao je i mogući utjecaj na bruto domaći proizvod.

- Nije dobro da BDP raste prebrzo. Postoji ograničenje brzine – želite doći do odredišta, ali nije cilj stići što prije, već sigurnom brzinom. Možda je BDP u zadnjim godinama rastao malo prebrzo, prokomentirao je.

Očekivanja od kamatnih stopa

Na pitanje o očekivanom padu kamatnih stopa, Šošić je pojasnio kako su one već sada "ukalkulirane".

- Stambeni krediti se uglavnom odobravaju s fiksnim kamatnim stopama na rok do 30 godina. Takve stope u sebi već imaju ugrađenu očekivanu putanju kamatnih stopa. Zato se smanjenje ne bi trebalo posebno odraziti na njih, rekao je.

- Čuli smo da su neke banke čak i podigle kamatne stope. Ne bih očekivao neko osjetnije spuštanje kamatnih stopa. No ono što se vidi je usporavanje rasta dohodaka, zaključio je.